U martu je, prema narodnom vjerovanju, najbolje trgovati i ići na duga putovanja.Godinama se 8. mart obilježava u čast nježnijeg pola – žena. Ipak, u kulturnoj baštini i običajima Makedonaca, Bugara, Rumuna, Grka, Moldavaca i Srba obilježavaju se i prvi dani mjeseca marta. Dani od 1. marta po Grigorijanskom do 1. marta, po Julijanskom kalendaru, 14 dana kasnije, u dijelovima Srbije se nazivaju “Baba Martini dani”, u Kovinu “Evdokijini dani”, “Vrijeme jagnjadi” ili “Vrijeme baba”.

Tih dana sreće i radosti mjeseca marta prave se amajlije od upletenog bijelog i crvenog svilenog konca koje se daruju bliskim osobama za sreću, zdravlje i snagu tokom godine. Ti ukrasi, “znak ljubavi i sreće”, koji se vezuju oko ruke ili darivaju kao mašnica, u Makedoniji se nazivaju “martinki”, u Bugarskoj “martenica”, u Grčkoj “martis”, a kod Rumuna i u Moldaviji “marcišor”.

– Van Balkana o ovoj tradiciji nisu upoznati ljudi iz drugih dijelova Evrope, pa smo radi očuvanja kulturne baštine i običaja, sa kolegama iz Bugarske, Rumunije i Srbije u Skoplju otvorili izložbu martinki. Izloženi su paneli koji prikazuju takoreći isti običaj izrade martinki – kada se pletu, kako se pletu, kada se poklanjaju, kako se zakačinju i koji je njihov simbolični značaj, a dvije gospođe na licu mjesta pokazuju kako se pletu martinke, kaže Vasilka Dimitrovska, rukovodilac Centra za naučno istraživanje i promociju kulture HEAMUS iz Skoplja.

Za martinke, koje se pletu uoči 1. marta, nema određenih dimnezija. One mogu da budu veoma male i kratke, usukane od samo dva vunjena ili svilena konca, a mogu biti i veoma dugačke, pa i kilometrima. Usukan i isprepleten konac simbolično znači preplitanje ljubavi, sreće, zdravlja, čistoće.

– Ovaj običaj je prisutan u celoj Makedoniji, ali najviše u istočnim dijelovima – Berovu, Delčevu, Pijanecu, uglavnom u ruralnim sredinama. Ne znamo da li postoje razlike u izradi martinki od prije recimo sto godina i danas, jer nemamo sačuvane takve artefakte. U Bugarskoj, recimo, imaju sačuvane artefakte s kraja 19. vijeka, dok je u Makedoniji ta tradicija sačuvana kao živo nasleđe. Po starom Julijanskom kalendaru, martinke se u nekim regionima Makedonije poklanjaju i 14. marta, kaže Dimitrovska.

Po narodnom vjerovanju, ako u martu bude kiše, i maj će biti kišovit, a žita će dobro roditi. Ako zagrmi u martu, biće plodna godina. U martu je, prema narodnom vjerovanju, najbolje trgovati i ići na duga putovanja. Ako 14. mart bude sunčan, to je siguran znak da će i godina biti plodna, mirna, bez ratova. Ako je dan 14. mart oblačan i tmuran, biće loša godina sa mnogo nemira i sukoba, poplava, zemljotresa i drugih nedaća.

Telegraf