Ekspertski tim Centra za arheologiju i konzervaciju Crne Gore održao je u petak konsultativni sastanak sa predstavnicima Centra za kulturu Nikšić i Agencije za projektovanje i planiranje na kom je dogovoren redosljed poteza koji prethodne potpisivanju ugovora i izradi projekta. Nosilac posla je Ministarstvo kulture Crne Gore, a vlasnik mosta je Opština Nikšić.
- Vlasnik kulturnog dobra ili ovlašćeno lice podnosi zahtjev Upravi za zaštitu kulturnih dobara za izdavanje konzervatorskih uslova. Po dobijanju konzervatorskih uslova Centar za konzervaciju i arheologiju Crne Gore izrađuje konzervatorski projekat na koji saglasnost daje Uprava za zaštitu kulturnih dobara – saopštila je, nakon sastanka i obilaska Rimskog mosta na Moštanici, arhitekta konzervator Jovana Đurović.
Redosljed poteza
Direktor Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore Đorđije Vušurović podsjetio je da je za izradu konzervatorskog projekta potrebno prikupiti svu postojeću tehničku dokumentaciju nakon čega se izlazi na teren i upoređuje postojeće stanje sa opisima i eventualnim projektima iz dokumentacije.
- Nakon kompletiranja dokumentacije vrše se konzervatorska istraživanja koja se prezentuju Elaboratom o konzervatorskim istraživanjima. Na osnovu prihvaćenog projekta, i predmjera i predračuna radova, koji je sastavni dio projekta raspisuje se tender za izvođenje radova – saopštio je Vušurović.
Most na Moštanici, poznat u narodu kao Rimski most, najstarija je građevina tog tipa u Crnoj Gori. U Registar nepokretnih spomenika kulture upisan je 1961. godine. Nalazi se na starom putu iz Nikšića za Trebinje. Pouzdano je utvrđeno da su ga sagradili Rimljani još u trećem vijeku. Most je sagrađen od tesane sige pravilnog oblika. Kameni blokovi spajani su debljim slojem maltera. Savršenstvo linija kod ovakvih objekata Rimljani su postizali primjenom grafostatike. Tjemena velikih svodova su u istoj ravni sa tjemenima malih svodova i štednih otvora.
Cijeneći značaj kulturnog dobra Rimski most na Moštanici, te loše stanje u kojem se on nalazi, za sve nas je dobra vijest da će se ući u proceduru izrade konzervatorskog projekta, što će za krajnji cilj imati sprovođenje konzervatorskim mjera na tom kulturnom dobru. Agencije za projektovanje i planiranje prostora pružiće kolegama iz Centra za kontervaciju i arheologiju Crne Gore svu neophodnu tehničku pomoć koja bude potrebna da posao bude odrađen u planiranom obimu i odgovarajućem vremenskom roku – kazao je arhitekta Jevto Nikolić.
Minjevićev projekat
Za izradu konzervatorskog projekta i primjenu konzervatorskih mjera na Rimskom mostu na Moštanici Ministarstvo kulture izdvojilo je 35.000 eura. Posao će dodatno složenim učiniti nedostatak odgovarajuće tehničke dokumentacije, konkretno, projekta prema kome je most rekonstruisan, 1956. godine, po projektu arhitekte Đoka Minjevića.
U ranoj fazi izrade konzervatorskog projekta i primjena konzervatorskih mjera na Rimskom mostu na Moštanici, između ostalog, Minjevićev projekat bi dobro došao jer on sadrži porecizne visinske mjere i odnose relativnih visina pojedinih lukova. Zbog činjenice da je most trenutno pod vodom i da će niže kote biti dostupne tek za nekoliko mjeseci, uvid u taj dokument bitno bi ubrzao posao ekspertima iz Centra za konzervaciju i arheologiju Crne Gore.- U vrijeme kada je rađena ta rekonstrukcija, most je bio u funkciji kao objekat saobraćajne infrastrukture. Minjevićev projekat bi nam dobro došao jer bi konslultujući ga došli do svih podataka koji su važni i odredili tehnike uz pomoć koji bi most mogli vratiti u autentično stanje, narušeno dijelom upotrebom neodgovarajućih materijala – kazala je Jovana Đurović.
Uz Iliju Šobajića i majstora Krsta Nikčevića
Za sada je poznato da je arhitekta Minjević, tokom izrade projekta za rekonstrukciju Rimskog mosta na Moštanici, studirao sliku Ilije Šobajića. Tako je došao do zaključka da je most imao prelom između drugog i trećeg luka sa desne strane, te da je iznad vijenca mosta postojalo 6 redova kamena u ogradi.
Pretpostavlja se da je Minjević u svom projektu pogodio autentične proporcije mosta građenog u 3. vijeku
Po ugovoru koji je sa Narodnim odborom Opštine Nikšić sklopljen 18. juna. 1957. godine, radove je, sa grupom radnika iz Nikšića, izveo majstor Krsto Nikčević. Nikčević se obavezao da će radove završiti do 1. septembra 1957. godine. Rok je probijen. Zanimljiv je i finansijski izvještaj koji prati projekat. Prema prvom ugovoru vrijednost posla je bila 1.350.000 dinara. Rađena su dva aneksa Ugovora i na kraju je rekonstrukcija koštala, u to doba basnoslovnih, 2.003.459 dinara.
(Izvor:Pobjeda)
