Kompjuteri, tableti, telefoni, ajpedi, laptopovi postali su naša svakodnevica, ono što se čini mnogo gorim jeste što su postali svakodnevica i našoj djeci, čak i onoj najranijeg uzrasta.
"Djeca sve češće radije biraju da ostanu kod kuće uz kompjuter ili mobilni telefon kako bi igrala igrice. Komunikacija se zbog toga svela samo na potrebe, pa i u razgovoru sa nekim, dijete misli na igrice i često nije ni prisutno tu gdje jeste“, navodi Gordana P. master vaspitačica jednog vrtića.
"Roditelji im to obećavaju. Najčešći razlog za to je naporan dan na poslu zbog čega daju djeci telefon kako bi dobili malo mira, odmorili i imali malo vremena za sebe. Na taj način navikavaju dijete na gledanje u ekran, bez nadzora gde djeca posjećuju razne sajtove, gledaju snimke na Jutjubu i tako se sreću sa različitim sadržajima koji nisu namijenjeni djeci, pa se često roditelji izenade otkud to djetetu, gdje je to čulo ili ih iznenadi to što burno reaguju kada im se uzme ili uskrati telefon“, objašnjava vaspitačica.
Kad zabava stvori problem
Foto: Thinkstock
Ovaj način "zabave" djeteta počinje da zabrinjava onog trenutka kada korišćenje mobilnih uređaja počinje da se odražava na njihov razvoj.
“Kada je u pitanju uticaj na razvoj djeteta, dovoljno je da se sjetimo da djeca najviše uče istražujući, ukoliko malo dijete stavimo pred određeni uređaj i uskratimo mu tu mogućnost istraživanja, mi na neki način otežavamo njegov razvoj”, ističe Marija Končar master defektolog Centra za rani razvoj u okviru Udruženja građana Roditelja Srbije.
“Korišćenje uređaja ovog tipa svakako može da utiče na razvoj govora. Kako bi se govor pravilno razvio djetetu je potrebna stimulacija od najranijeg uzrasta, a to najbolje možemo da uradimo 'živom' pričom, odnosno, kada nešto radimo da to propratimo i pričom čak iako je dijete novorođenče”, dodaje ona.
Kašnjenje govora se može nadoknaditi ukoliko nema neku patološku osnovu. Međutim, kod ovakve djece se mogu pojaviti i simptomi autizma.
“Ta činjenica se može objasniti time što djeca koja su previše izložena televiziji ili telefonu su slabije socijalizovana, imaju slabije razvijen rječnik ili govor uopšte, što i jeste jedan od odlika autističnog spektra”, ističe Končar.
Djeci preko dvije godine do dva sata dnevno
Iako se ne može sa preciznošću odrediti granica do koje godine ne bi trebalo dijete susretati sa mobilnim telefonom, defektolog preporučuje da se djeci prije dvije godine ne daju digitalni uređaji.
“Svako prekomjerno izlaganje određenoj aktivnosti može nanijeti štetu. Trebalo bi odrediti vrijeme u toku dana kada su svi uređaji ugašeni. Takođe, može se zaključiti, prema nekim istraživanjima, da djeca ne bi trebalo da provedu više od dva sata dnevno ispred telefona/računara/televizora. Mada je bitnije obratiti pažnju na sadržaj nego na vrijeme”, tvrdi defektolog.
Gdje roditelji griješe?
Koliko je bitan sadržaj koji gledaju, objašnjava i sociolog Aleksandra Janković koja ističe da mnogi sadržaji do kojih djeca dolaze nisu adekvatni njihovom uzrastu.
“Upravo zbog toga jako je bitno da postoji roditeljski nadzor. Ko ostavlja dijete od dvije-tri godine da se samo igra sa mobilnim telefonom nije baš odgovoran. Ako se taj kompjuter ili telefon shvati kao neka vrsta igre u kojoj učestvuje i dijete i roditelj, onda ima smisla, ali ako djetetu ostavimo telefon da to bude njegova zabava bez nadzora, onda je to krajnje neozbiljno. Davanje djetetu da se igra maminim telefonom dok ona radi nešto drugo je nešto što se zove otaljavanje roditeljske obaveze", objašnjava ona.
Takođe, ono što odrasli često zaboravljaju, jeste činjenica da djeca podražavaju njihovo ponašanje.
Savjet za mame i tate
Roditelji prije svega treba da se ponašaju roditeljski, to je ono što često izostane.
“Kada kažem roditeljski mislim da ukoliko se djetetu da tablet da mu se pokaže kako se on korsiti pokazivanjem dobrog primjera, npr. kako da tablet koristi da bi crtalo. Takođe, ne puštati djeci TV kanale već DVD snimke ili kanale i emisije prilagođene djeci i njihovom uzrastu. I ono što je najvažnije, da razgovaraju sa djecom o onom što gledaju i objasniti im sve što im može biti zbunjujuće”, zaključuje Končar.
Sociolog akcenat stavlja prije svega na direktnoj komunikaciji.
“Prva preporuka za roditelje jeste da djeca moraju da provode više vremena u komunikaciji koja je direktna, nimalo virtuelna, ako u tu komunikaciju ubaci kompjuter i telefon u redu, ali ne može kao nekad da se upali tel i da djeca besomučno gledaju crtaće isto tako ni mobilni telefon ne može da bude zamjena za roditeljsku pažnju i komunikaciju”, kaže Janković.
Trka za novcem, sve češći prekovremeni rad na poslu I naporniji život jesu nešto što se događa svakom roditelju, ali ne I razlog da dozvoli da im djecu vaspitava tehnologija.
Superžena.b92.net
Komentari