Svjetska fascinacija remek djelom renesansnog umjetnika Leonarda da Vinčija (1452-1519) zapravo je fascinacija neodređenim izrazom na licu mlade Đokonde, navodi se u istraživanju objavljenom u časopisu Sajentifik riports (Scientific Reports) koje tvrdi da je djelimično uspio da otkrije misterije te slike, prenijela je Beta.

Istraživači su pozvali 12 ispitanika kojima su predstavili seriju crno-bijelih fotografija na kojima je predstavljen osmjeh Mona Lize s blagim varijacija na nivou krajeva usana. 

Slike su ispitanicima predstavljene u različitim redosledu na kojem su se smjenjivale slike s pravim osmjehom i drugim s neznatnim promjenama na usnama. Ta serije slika je ispitanicima predstavljena 30 puta. 

"S obzirom na opise istoričara umjetnosti, očekivali smo da će ispitanici imati neodređen stav prema originalu. Na naše veliko iznenađenje, svi su prepoznali original tvrdeći da je to osmeh sreće", rekao je Frans presu Jirgen Komajer, neurolog sa Univerziteta u Frajburgu i koautor studije. 

Naučnici su priznali da se njihovo istraživanje odnosi samo na ispitivanje izraza lica, odnosno da li je tužno ili srećno, ne uzimajući obzir druge vrste emocija. 

Holandski naučnici su 2005. godine sproveli ispitivanje na istu temu, ali koristeći drugačiji metod. 

Đokonda bila je podrvgnuta softveru za prepoznavanje emocija. Algoritam je uzeo u obzir zaobljenost usana, promjene na obrazima i oko očiju. 

Naučnici su došli do zaključka da se na licu čuvene Đokonde pojavljuje šest vrsta emocija. Njen osmjeh je označavao između ostalog, 83 odsto sreće, devet odsto prezira, šest odsto straha i dva osto bijesa. 

Slika je izrađena uljanom tehnikom na ploči od drveta topole. Pretpostavlja se da je to portret mlade firentinske dame, Lize Gerardini, koja je bila supruga bogatog trgovca svilom Frančeska del Đokonda. 

Da Vinčijeva "Mona Liza" je izložena u francuskom muzeju Luvr, gdje je zaštićena neprobojnim staklom.