EU izdvaja dodatnih 30 miliona eura za Zapadni Balkan
Ilustracija

Podrška naporima za rješavanje izbjegličke krize

EU izdvaja dodatnih 30 miliona eura za Zapadni Balkan

Evropska komisija izdvojila je 10. marta 2017. godine dodatnih 30 miliona eura za Srbiju, Bivšu jugoslovensku Republiku Makedoniju i druge zemlje na Zapadnom Balkanu, namijenjenih upravljanju granicama i iregularnim migracijama. Ova podrška se nadovezuje na pomoć EU od skoro 60 miliona eura koliko je za Srbiju i Bivšu jugoslovensku Republiku Makedoniju izdvojeno od početka izbjegličke krize 2015. godine.

Novi paket pomoći treba da doprinese daljem unaprjeđenju kapaciteta za upravljanje granicama i migracijama u regionu. Omogućiće dalju podršku graničnoj policiji pri vršenju graničnih kontrola u skladu sa evropskim standardima kao i podršku u borbi protiv krijumčarenja ljudi. Novi paket će takođe omogućiti pružanje kontinuirane podrške vlastima za zadovoljavanje osnovnih potreba migranata ili izbjeglica poput smještaja, zdravstvenih usluga i zaštite, sa posebnim akcentom na ranjive grupe. Osim toga, pomoć će biti usmjerena i na migrante koji žele da se dobrovoljno vrate u zemlje porijekla.

Direktorka za Zapadni Balkan u Generalnom direktoratu EK za susjedsku politiku i pregovore o proširenju, Henoveva Ruiz Kalavera, i ministar evropskih poslova, Aleksandar Andrija Pejović, potpisali su pocetkom decembra prosle godine finansijski ugovor za sredstva iz IPA 2016 fondova za Crnu Goru.

Program Ipe 2016. podržaće sljedeće akcije:

-Podrška Ipe u oblasti ruralnog razvoja (IPARD) – 5 miliona eura;

-Izdvajanje za Sektorski operativni program za obrazovanje, zapošljavanje i socijalne politike 2015-2017 - 4,95 miliona eura

-Instrument za civilno društvo (CSF) - 2,5 miliona eura;

-Izdvajanje za izbjegličku krizu - 2,1 milion eura;

-Jačanje kapaciteta i aktivnosti vezane za prenošenje i sprovođenje pravne tekovine EU u oblasti zaštite životne sredine - 16 miliona eura;

-Jačanje sektora konkurentnosti i inovacija u Crnoj Gori - 6,9 miliona eura.

U Strategijskom dokumentu Crne Gore za Ipu II, u okviru finansijske perspektive 2014-2020, navodi se da je EU opredijelila oko 270,5 miliona eura. Taj novac namijenjen je sljedećim oblastima:

I REFORME U PROCESU PRIPREME CRNE GORE ZA ČLANSTVO U EU 99,2 miliona EUR 1) Demokratija i upravljanje – 46,9 miliona EUR; 2) Vladavina prava i temeljna prava – 52,3 miliona EUR;

II SOCIO-EKONOMSKI RAZVOJ I REGIONALNI RAZVOJ 90,8 miliona EUR 3) Životna sredina i klimatska akcija – 37,5 miliona EUR; 4) Saobraćaj – 32,1 miliona EUR; 5) Konkurentnost i inovacije – 21,2 miliona EUR;

III ZAPOŠLJAVANJE, SOCIJALNE POLITIKE, OBRAZOVANJE, JEDNAKOST POLOVA I RAZVOJ LJUDSKIH RESURSA 28,1 miliona EUR 6) Obrazovanje, zapošljavanje i socijalna politika – 28,1 miliona EUR;

IV POLJOPRIVREDA I RURALNI RAZVOJ 52,4 miliona EUR 7) Poljoprivreda i ruralni razvoj – 52,4 miliona EUR;

“U cilju jačanja uticaja finansijske pomoći EU, Evropska komisija planira da akcije u okviru finansijske perspektive 2014-2020 koncetriše na one oblasti gdje su reforme ili investicije najpotrebije za ispunjavanje kriterijuma za pristupanje EU, a u skladu s kapacitetima Crne Gore” objašnjeno je ranije iz tadašnjeg  ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija.

“Imajući u vidu činjenicu da se pretpristupne reforme finansiraju iz različitih izvora (Ipa, nacionalna sredstva, podrška drugih instrumenata EU i međunarodne zajednice, bilateralne donacije, međunarodne finansijske institucije), EK je predložila sektorski pristup koji će obezbijediti dugoročni, koherentni i održivi pristup. Ovim pristupom, omogućiće se i lakša saradnja među donatorima, čime će se eliminisati preklapanje podrške i uvećati efikasnost i efektivnost.” navodi se u dokumentu. To znači da će novac sliti direktno u državni budžet, a da vlast treba da obezbijedi kontrolu trošenja tog novca ispostavi Briselu.