Mogućnost direktnog ili indirektnog miješanja političkih subjekata u proces imenovanja sudija i tužilaca može imati negativan uticaj na njihovu spremnost da sprovedu efikasne istrage o korupciji na visokom nivou, ocijenjeno je u preporukama Crnoj Gori za izradu akcionog plana za poglavlje 23 u pregovorima sa Evropskom unijom.
Na predlog Evropske komisije, preporuke Crnoj Gori usvojila je Radna grupa za proširenje i države u pregovorima sa EU Savjeta Evropske unije, a oslanjajući se na izvještaj o skriningu za poglavlje 23. To poglavlje odnosi se na sudstvo, antikorupcijsku politiku i osnovna prava.
Prema dokumentu koji je dostupan „Danu”, traži se da Crna Gora u akcionom planu za poglavlje 23 predvidi rješenje za depolitizaciju imenovanja sudija i tužilaca, koje bi se baziralo na mišljenju Venecijanske komisije.
– Sudski savjet i Tužilački savjet treba da budu sastavljeni od najmanje 50 odsto članova koji dolaze iz pravosuđa. Ovi članovi treba da budu izabrani od svojih kolega koji predstavljaju različite nivoe nadležnosti, bez učešća parlamenta (osim isključivo deklarativno). Tužioce ne treba da imenuje Skupština, a razlozi za razrješenje sudija i tužilaca treba da budu uključeni u Ustav – preporuka je Evropske komisije, koja je oslikana i u izvještaju o skriningu za poglavlje 23.
Preporuka Crnoj Gori je da u akcioni plan za poglavlje 23 uvede mjere koje bi vodile ka izmjeni pravila o „sukobu interesa”, a koji bi moralo da obezbijede da postoji efikasan nadzor prijavljivanja imovine i kasnije detaljne provjere sa drugim relevantnim bazama informacija. Važno je, kako se navodi, obezbijediti efikasno praćenje poštovanja Etičkog kodeksa.
U preporukama se navodi da su amandmani na Zakon o državnim službenicima i namještenicima, kao i na Zakon o radu uveli odredbe za zaštitu „zviždača”, odnosno lica koja prijavljuju korupciju, ali da to ipak nije značajno dovelo do rasta izvještavanja o korupciji u praksi.
Navodi se da parlament treba da značajno ojača ulogu u borbi protiv korupcije na način da poboljša obim i kvalitet zakonskog okvira i ubrza nadzor nad radom izvršne vlasti.
– Civilno društvo i nevladine organizacije su veoma aktivne u podizanju svijesti i nadzorne aktivnosti. Saradnja između Vlade i civilnog društva treba da se aktivno razradi – glasi jedna od preporuka.
Kao i u izvještaju o skriningu (analizi usklađenosti evropskog i crnogorskog pravnog sistema), ističe se da rezultati u istragama, gonjenju i pravosnažnim presudama u slučajevima korupcije na svim nivoima i dalje ostaju slabi a broj predmeta, naročito onih koji se tiču visokog i srednjeg nivoa korupcija i dalje je nizak.
– Potrebno je izraditi mjere za obezbjeđivanje adekvatnih resursa (finansijskih sredstava, osoblja, i drugo) za sve istražne i pravosudne organe koji učestvuju u borbi protiv korupcije, ali i postaviti slučajeve korupcije kao prioritetna pitanja. Pregled definicije „korupcije na visokom nivou” u pogledu nadležnosti specijalnih državnih policijskih službi je takođe preporučljiv – predlaže Evropska komisija.
Među mjerama koje su upućene Crnoj Gori je da se obezbijedi da tužioci imaju pravovremen pristup relevantnim bazama podataka i dovoljan kapacitet za efikasno sprovođenje Zakona o krivičnom postupku.
– Neophodno je obezbijediti dovoljan nivo obuke, i kvalifikovanog osoblja, kao i međunarodnu razmjenu ekspertize, dozvoljavajući da se moderne istražne tehnike efikasno primenjuju u Crnoj Gori. Slična obuka mora biti osigurana i za pravosudne organe – navela je Evropska komisija.
Iako je iz Evropske komisije, ali i Vlade Crne Gore, u više navrata isticano da bi poglavlja 23 i 24 mogla biti otvorena na jesen ove godine, čini se da će to biti moguće tek 2014. godine. Akcioni planovi još nijesu spremni, a tek nakon što budu prevedeni na engleski i francuski jezik, biće poslati Evropskoj komisiji da da komentar.
Planovi će biti operativni kada službeni Brisel to omogući. Pri sadašnjem stanju, planovi EK neće biti slati prije aprila.
Ne istražuju veze između pranja novca i utaje poreza
U preporukama za izradu akcionog plana za poglavlje 23, ističe se da se finansijske istrage ponekad koriste za oduzimanje imovine, ali kako se rijetko dešava da se ispita trag novca stečenog kriminalom, te da se aktivno otkriju kriminalne aktivnosti mimo početnog slučaja.
– Postoji ozbiljan nedostatak ekspertize kako da se efikasno koriste takve finansijske istrage. Takođe, veza između korupcije, pranja novca, utaje poreza i organizovanog kriminala rijetko se ispituje. Tužioci imaju teškoće da uzimu efektivno vođstvo u istragama, jer su im ovlašćenja prema policiji ograničena i nemaju pristup relevantnim bazama podataka – ocjenjuje Evropska komisija, koja predlaže da akcioni plan mora da sadrži mjere da bi se uočeni nedostaci otklonili.
(izvor:DAN)
