Danas britanska premijerka Tereza Mej dostavlja Briselu pismo kojim se pokreće mehanizam za okončanje 44 godine dugog "odnosa uz škrgut zuba" EU i Londona, kako piše francuski list Mond.

Očekivani pregovori Londona i Brisela biće veoma teški jer su i stanovišta i interesi u mnogome u sukobu, posebno oko tri ključne stavke, a sad se nametnuo i zahtjev Škotske da sazove referendum o izlasku iz Velike Britanije i ostane u EU, pa nije izvjesno da će se okončati o roku od dvije godine.

Prije nego što počnu životno bitni pregovori o režimu trgovinskih odnosa, naglasio je glavni pregovarač EU Mišel Barnije, evropska dvadesetsedmorica traže da bude utvrđen zakonski položaj preko tri miliona stanovnika drugih zemalja EU koji žive i rade u Velikoj Britaniji, kako oni ne bi postali taoci mogućih pokušaja Londona da izvuče neke ustupke od EU u pregovorima.

Traže takodje da London isplati sve doprinose u budžet EU i riješi pitanje statusa nove spoljne granice Unije u Irskoj.

Evropska unija će pošto primi pismo britanske premijerke Mey saopštiti da je spremna da u pregovore krene "predusretljivo i opipljivo" i da se "nada da će u Velikoj Britaniji ubuduće imati bliskog partnera".

EU će naglasiti da "žali što će je Britanija napustiti", ali i da će o tome "profesionalno pregovarati".

Britanska premijerka je, prema medijima u Briselu, postavila četiri "crvene linije" za pregovore, a to je da budući sporazum s EU mora isključiti slobodu dolaska radnika iz Unije u Veliku Britaniju, da London nema obavezu uplate sredstava u budžet EU, da Evropski (EU) sud pravde nema vrhunski nadzor nad zakonima i propisima na Ostrvu, kao i da London ima slobodu da odredjuje kakve će trgovinske odnose imati s ostalim zemljama svijeta.

To znači da će Ujedinjeno Kraljevstvo morati da napusti jedinstveno tržište EU od 500 miliona potrošača, neće više moći da bude dio evropskog ekonomskog prostora (u kojem su, pored članica EU, i Norveška, Švajcarska i Lihtenštajn), niti u carinskoj uniji.

Više komentatora u medijima i analitičari u EU smatraju da će Brisel uzvratiti tako oštro da "britanski slučaj odvrati one članice Unije koje bi se mogle povesti u razmišljanju da slijede britanski korak" o napuštanju evropskog kluba.

Izlazak Velike Britanije iz EU znači i da će se s Ostrva u drugu zemlju Unije povući Evropska agencija za lijekove, kao i evropsko tijelo za regulisanje rada banaka, a samo to bi koštalo London oko deset milijardi eura.

Iz člana 50 temeljnog akta EU, Ugovora iz Lisabona, proizlazi da dvije godine pošto London Evropskom savjetu, najvišem tijelu EU, obznani pokretanje tog člana s ciljem da napusti Uniju, pregovori o budućim odnosima moraju biti okončani. To znači do 28. marta 2019, ili će u protivnom Velika Britanija biti isključena iz EU.

Britanski komentatori su to nazvali "skok s litice" pošto bi u tom slučaju EU automatski postavila carinske granice za britansku robu i gradjane i prekinula sve mehanizme saradnje, od saobraćaja, energije, zdravstva, pa do bezbjednosnih veza.

Mnogi britanski ekonomisti, poslovni krugovi i lideri opozicije su takav scenario ocijenili kao "pravu katastrofu za nacionalne interese", ali je premijerka Mej stavila do znanja da je "ne postići sporazum s EU, bolje nego ići na loš ugovor".

Britanski ministar spoljne trgovine Lajam Foks je odbacio kao "apsurdan" nagovještaj Brisela da će od Londona zahtijevati pristanak na plaćanje svih troškova izlaska iz članstva od blizu 60 milijardi uvra na samom početku pregovora, ali je priznao da će Velika Britanija tesko izbjeći da taj račun namiri makar na kraju.

Beta