To pokazuju rezultati studije Instituta za njemačku privredu (IW).

“Mnoge kućne pomoćnice ili vrtlari u Njemačkoj rade na crno. Samo 350.000 od 2,7 do tri miliona čistačica, bejbisiterki ili vrtlara, koliko se procjenjuje da ih ima u Njemačkoj, socijalno je osigurano", piše u nedavno objavljenoj studiji Instituta za njemačku privredu (IW). 

Na crno najviše rade penzioneri, mladi i studenti. Mali je broj onih koji priznaju da nije u redu što rade na crno. Stručnjak iz Instituta za njemačku privredu Dominik Enste kaže da su glavni razlog za rad na crno visoki izdaci i zakonske regulative. 

“Mnogima je atraktivnije ako to sami mogu da urade ili da nekoga angažuju “ispod ruke”", kaže Enste. 

Enste dodaje kako se tu pojačano radi i o dvostrukom moralu. 

“Građani kritikuju političare da premalo rade protiv rada na crno ili nude dosta nesigurnih poslova, a smatraju normalnim što u sopstvenom domaćinstvu kućnim pomogačima ne plaćaju godišnji odmor ili bolovanje u slučaju bolesti". 

Njemačka “atraktivna" za rad na crno 

Inače, obim rada na crno u Njemačkoj se osmu godinu zaredom smanjuje. Na međunarodnoj listi Njemačka se nalazi u sredini. Međutim kada se uporedi s Sjedinjenim Američkim Državama ili Švajcarskom, onda je Njemačka očigledno dosta atraktivnija za rad na crno. 

Stručnjaci smatraju da je razlog tome veliki broj zakonskih regulativa među koje spada i minimalac i zaštita od otkaza. 

Dojče vele, HR

Stručnjaci iz Instituta za nemačku privredu navode da se velik obim rada na crno u domaćinstvima može posmatrati kao jedna vrsta izjednačavanja poreske pravde. 

“Dok pojedini bogataši svoju imovinu prenose u Luksemburg kako bi uštedeli na plaćanju poreza, ´mali ljudi´ to pokušavaju radom na crno"