Strogo se pridržavalo posta, zabranjeno je pranje veša, veselje, pijanstvo, čak i odnosi između supružnika, jer se vjerovalo da će djeca začeta u tom periodu dobiti „fras“.

U crkvama se na bogosluženjima podsjeća na poslednje zemaljske dane Gospoda Isusa Hrista – njegovu izdaju, hapšenje i stradanje na krstu. Ova nedelja se zove strasna, jer na staroslovenskom iječ strast znači stradanje, trpljenje i bol.

Strasni ponedeljak

Na Veliki ponedeljak crkva podsjeća na starozavjetnog Josifa koga su braća prodala za 20 srebrenika, ali se on spasao i kasnije vladao Egiptom. Prema crkvenom predanju, naziv velika, ova sedmica je dobila zbog toga što je u ovoj nedelji, Isus Hristos učinio velika djela. Isus je uništio smrt, pobijedio grijeh i skinuo prokletstvo sa ljudskog roda, čime mu je otvorio put ka raju.

Interesantno je da se, prema narodnom predanju, u pojedinim djelovima regiona u ovoj nedelji, supružnici suzdržavaju od bračnih obaveza. Na Kosovu postoji naziv i strašna nedelja, jer se farbaju uskršnja jaja od kojih se prvo zove strašnik koje može da odagna strah i razbije gradonosne oblake.

Zavaliti utorak

Na Veliki utorak Pravoslavna crkva pokazuje Bogočovjeka Isusa Hrista koji je, kao sveznajući, još u subotu kada je vaskrsao Lazara iz Vitanije, znao da su ga jevrejske starešine osudile na smrt.

Naziv „zavalita“ nedelja potiče iz jugoistočne Srbije. Na ovaj dan se strogo postilo, što je značilo da se jednom u toku dana okusi nešto sasvim malo poput vode ili kafe. Ove nedelje je i stoka bila izložena postu. Karakteristično za ove dane je i to što se više ne čuje pjesma kao u cvjetnoj nedjelji niti se igraju kola. Razlog je Isusovo stradanje, koje će se desiti na Veliki petak. U ovim danima, se iz istog razloga, ljudi posebno posvećuju dobrim djelima.

Velika srijeda

Na Veliku srijedu se spominje izdajstvo Jude Iskariotskog. Tog dana, u spomen žene koja je izlila miro na noge Hristove, u crkvama se vrši jedna od sedam svetih tajni, osvećenje jeleja. Tokom svete tajne jeleosvećenja vjernici se pomazuju osvećenim uljem kao lijekom za tjelesno i duševno zdravlje.

Ovo je poslednji, puni, radni dan u nedelji. Bilo je zabranjeno da žene šiju, baš kao i u cvetnoj nedelji. 

Veliki četvrtak

Na Veliki četvrtak služi se liturgija svetog Vasilija Velikog. Na ovaj dan Isus Hrist je ustanovio svetu tajnu pričešća u obliku hljeba i vina koje su u stvari nevidljivo krv i tijelo Gospodnje. Jedino ovog dana u godini na svetoj liturgiji se pripremaju čestice za pričešćivanje bolesnika i onih koji su iz nekog razloga spriječeni da dođu u hram. Uveče se služi bdenje sa čitanjem dvanaest jevanđelja Hristovog stradanja. Ovaj dan je u potpunosti posvećen ratarstvu. Svi radovi su zabranjeni osim sijanja bostana. Vjerovalo se da će lubenice, ako se posiju na ovaj dan, biti napredne. Na ovaj dan, žene su odlazile na rijeku gdje su palile svijeće, koje su pričvršćivale na malim daskama, i puštale ih niz vodu. Ovaj ritual posvećen je dušama mrtvih. Taj dan je bio vezan i za djevojačka gatanja.

Petak stradanja

Veliki petak je najžalosniji dan za hrišćane jer je Isus Hrist bio osuđen i raspet na krstu. Tog dana nema liturgije. U vrijeme smrti Sina božjeg zemlja se potresla, a sunce pomračilo. Zavjesa u jerusalimskom hramu se pocijepala na dva dijela. Čak su i neprijatelji u strahu izrekli: „Zaista, ovo bješe Sin božji“.

Umesto zvona koja su umukla još prošle večeri, u crkvama se, sve do nedelje, čuje zvuk klepala. Veliki petak se još naziva i „petak stradanja“, a podrazumijeva najstrožiji post. Na ovaj dan, i danas, farbamo uskršnja jaja.

Velika subota

Na Veliku subotu, poslednjeg dana Velikog posta, jutrenje je zapravo opelo Hristovo koje se negdje služi i prethodne noći. Hrist, kako uči Pravoslavna crkva, leži u grobu, dok je dušom u adu. U ranim popodnevnim satima, u okviru večernje, služi se sveta liturgija svetog Vasilija Velikog.

Popodne na Veliku subotu u jerusalimskom hramu Svetog groba Gospodnjeg vjekovima se već dešava čudo – pojava “blagodatnog ognja”. U hramu, u kome su pogašene sve svijeće i kandila, na čudesan način dolazi do paljenja ognja, koji jerusalimski patrijarh prima i potom ga prenosi na narod. Poslednjih godina ovaj oganj se specijalnim avionima prenosi u Atinu i Moskvu.

I na ovaj dan se ponegdje farbaju jaja. Inače, velika subota se u okolini Leskovca, naziva još i dugačka subota, jer opominje na duge Isusove muke na raspeću. U Bosanskoj krajini i Hercegovini, ovaj dan, na koji se jaja farbaju u crveno, se naziva još i crvena subota. Razlog leži u vjerovanju, da su jaja, u trenutku Isusovog vaskrsnuća, postala crvena. Zato se ova boja najviše i koristi pri oslikavanju.

Na veliku subotu se mijesi uskršnjak, obredni kolač, koji se kiti bosiljkom i utisnutim slovom. Ovaj kolač je ukrašavan i jajima od kojih se jedno bijelo stavlja u sredinu, a njima se, na Uskrs, djeca međusobno daruju.

Vaskrs

Vaskrs se smatra najvećim od svih praznika. Prema jevanđelju, Isus je izdahnuo na Veliki petak, razapet na krstu. Sa krsta u grobnicu prenijeli su ga njegovi tajni učenici Josif i Nikodim, koji su izmolili dozvolu od Pilata.

Na Vaskrsu počiva i sva osnova hrišćanske vjere i nada svih živih u vaskrsnuće. Uskrs je trodnevna svetkovina, koja pored nedelje obuhvata ponedeljak i utorak. Na sam dan ovog „praznika nad praznicima“, običaj je da svoje prijatelje i porodicu pozdravite sa „Hristos vaskrse“, na šta vam oni odgovaraju „Vaistinu vaskrse“.

pink.rs