Zagovornici ustavnih promjena smatraju da će reforma stvoriti jaku i stabilnu Tursku.

Protivnici medjutim ocjenjuju da referendum daje Erdoganu autoritarnu moć, optužujući turskog predsjednika da na taj način želi da uguši svaki kritički glas, posebno poslije neuspjelog puča 15. jula 2016. godine.

Ako ustavne promjene budu odobrene na referendumu, mjesto premijera biće ukinuto u korist predsjednika države, koji bi imao šira ovlašćenja.

Predložene izmene Ustava predvidjaju izvršna ovlašćenja predsjednika, ali i da šefu države bude dozvoljeno da zadrži veze s političkom partijom, piše Anadolija.

Izmenom Ustava predsjednik Turske bi imao ovlašćenja da ministre razriješi dužnosti, proglasi vanredno stanje, izdaje uredbe, imenuje ljude na ključnim pozicijama, uz neograničen broj potpredsjednika.

Predsjednik može biti izabran za dva uzastopna petogodišnja mandata, međutim pojedini analitičati navode da bi prijevremeni izbori održani tokom drugog mandata "resetovali mjerenje vremena" i omogućili predsjedniku da se kandiduje na još jedan mandat, što bi značilo da Erdogan može da vlada do 2029, piše agencija AP.

Reforma takođe predvidja da broj poslanka bude povećan sa 550 na 600, da minimalna starost poslanika bude smanjena na sa 25 na 18 godina i održavanje istovremenih parlamentarnih i predsjedničkih izbora svakih pet godina, pa bi naredni izbori bili održani u novembru 2019.

Glasanje u 32 istočne provincije trajaće od 7.00 do 16.00, a u ostalim dijelovima Turske od 8.00 do 17.00, navela je turska agencija Anadolija.

Turski parlament je prethodno u januaru odobrio ustavne reforme. Za reformu je bilo 339 poslanika, dok su 142 bila protiv. Reforma je prošla s devet glasova više nego što je bilo neophodno da bi se nakon toga glasalo na referendumu. Oko tri miliona turskih iseljenika glasalo je od od 27. marta do 9. aprila u 57 država.

Glasački listić je jednostavno podijeljen na dijelove za "da" i "ne", bez napisanog pitanja i vjeruje se da ljudi znaju o kom pitanju odlučuju, navodi AP.

Turska nema zvanične izlazne ankete i medijima je zabranjeno da objavljuju rezultate dok tu zabranu ne ukine Visoki izborni odbor.

Erdogan i premijer Turske Binali Jildirim predvodili su kampanju za ustavne promjene koja je dominirala Turskom, dok su se predstavnici opozicione kampanje protiv reforme suočili s prijetnjama, nasiljem, pritvorima, nedostatkom medijskog prostora i zanemarivanjem provladinih medija, piše agencija AP.

Turska se od 2015. godine suočila s talasom terorističkih napada ekstremističkih grupa medju kojima je Islamska država, ali i sukobima s kurdskim pobunjenicima na jugoistoku zemlje.

Više od 250.000 policajaca i skoro 130.000 pripadnika paravojnih formacija biće na dužnosti u nedjelju, a 6.000 vojnika biće u pripravnosti, saopštilo je Ministarstvo unutrašnjih poslova.