''U pitanju su krivična djela, najteži međunarodni zločini, koji su, na žalost, u našoj bliskoj prošlosti bili i naša stvarnost. Upravo zbog toga je posvećenost našoj međusobnoj saradnji značajnija, kako bismo zajedničkim naporima onemogućili učiniocima ovih krivičnih djela da izbjegnu suočavanje sa pravdom'', istakao je Stanković.

Vrhovni državni tužilac podsjetio je da je Državno tužilaštvo Crne Gore u maju 2015. godine usvojilo Strategiju za ustraživanje ratnih zločina. Aktivnosti koje su pratili početak primjene Strategije evidentirane su kao pozitivan pomak u posljednjem izvještaju Evropske komisije  o napretku.

U izvještaju je, takođe, navedeno i da crnogorsko tužilaštvo u slučaju gonjenja ratnih zločina  treba da pokaže proaktivniji pristup, kao i da ''neriješena sudbina lica nestalih tokom sukoba devedesetih  i dalje predstavlja humanitarni problem na zapadnom Balkanu''.

''U crnogorskom Državnom tužilaštvu toga smo itekako svjesni” - poručio je Stanković  i dodao ,,iako Evropska komisija konstatuje da broj ovakvih slučajeva u Crnoj Gori nije veliki (61), to za nas nije cifra, nego svaka pojedinačna sudbina, zbog čega je, kako se tačno navodi u Izvještaju, potrebno uložiti napore da se što prije obezbijedi njihova identifikacija.”

Naglasio je da krivična djela koja se odnose na ratne zločine ne zastarijevaju.

''Ne smijemo da dozvolimo da postanu nekažnjiva. To je zajednički zadatak svih nas. Neki zločinci se i danas kriju negdje između nezastarijelosti krivičnog gonjenja i nekažnjivosti krivičnog dijela, pri čemu se nezastarijelosti kao pravnoj kategoriji suprostavlja nekažnjivost kao stvarno stanje. Tome se može suprostaviti samo proaktivno tužilaštvo, sa agencijama za sprovođenje zakona i snažnom međunarodnom saradnjom'', zaključio je Stanković.