Kako je advokat Pantović objasnio, okrivljenima je određen pritvor zbog opasnosti od bjekstva i težine krivičnog djela koje im se stavlja na teret.

Oni se sumnjiče da su zloupotrebom položaja, sa još dvanaest osoba među kojima su bivši i sadašnji državni službenici, prilikom dodjele državne pomoći preduzeću „Melgonia Primorka“ državni budžet olakšali za više od 4.000.000 eura. Odluku o pritvoru donio je sudija za istragu Miroslav Bašović.

Ostali uhapšeni juče nijesu privedeni pred sudijom za istragu, što prema mišljenju njihovih branilaca, najvjerovatnije ukazuje na to da Tužilaštvo u njihovom slučaju neće tražiti pritvor tako da je moguće da će se već danas naći na slobodi.

Slučaj Primorka, na kojem rade čak tri specijalna tužioca, dobio je na jačini kada je Nebojša Bošković, jedan od organizatora grupe, samo dan nakon hapšenja predložio sporazumno priznanje krivice. On je u roku od 48 sati tri puta posjetio zgradu Specijalnog tužilaštva gdje je počeo pregovore o nagodbi.

Osim njih istragom su obuhvaćeni i generalni sekretar zajednice opština Refik Bojadžić, Boris Bušković, Vinka Marović, Sonja Bećović, Šefik Kurtagić, Mitar Bajčeta, Darko Konjević, Irena Mijanović,  i Vukica Perović, koji su pušteni da se brane sa slobode.

Pod istragom se nalazi i sadašnji savjetnik u Ambasadi Crne Gore u Briselu Predrag Stamatović, koji je najavio tužilaštvu da će se uskoro vratiti u zemlju i predati, zatim slovenski državljanin Črtomir Masarič i srpski državljanin Svetozar Marković.

Na spisku osumnjičenih je i jedno pravno lice, odnosno NLB banka kod koje je podignut sporni kredit od 14,4 milona eura za koji je Vlada Crne Gore 1. jula 2010. godine izdala garancije na četiri miliona eura.

Sporni nenamjenski kredit je podigla firma “Melagonija primorka”, a osim Vladinih garancija, za podizanje 14,4 miliona eura založena je i kompletna imovina preduzeća čijim radnicima je bio i namijenjen.

Međutim, sredstva kredita usmjerena su kao pokriće i obaveze za potrebe firmi koje pripadaju Nebojši Boškoviću.

Prema naredbi za sprovođenje istrage, u koju su Vikend novine imale uvid, Bošković se tereti da je zajedno sa bivšim direktorom NLB banke Masarićem, osmislio kriminalni plan da se preko njegovih firmi Krizma trade, Krizma motors i Melagonija primorka, u programiranom stečaju “Primorke”, kupi imovina tog preduzeća po povoljnim uslovima.

Kupovina bi se finansirala na osnovu kredita koji je obezbijedila NLB banka, a zahvaljući neistinitim prikazanim finansijskim stanjem u navedenim preduzećima i prikazivanjem da će se namjenski kredit koristiti za oživljavanje proizvodnje u “Primorci” i isplatu obaveza radnicima, uspjeli su da izdejstvuju i državnu pomoć od Vlade u vidu garancija od četiri miliona eura.

Osim ovih garancija, založena je i cjelokupna imovina “Primorke” objekti, oprema i zemljište površine 66.000 kvadrata koje je u stvari u vlasništvu države. Pošto kredit nije vraćan uredno, banka je aktivirala garancije i hipoteku i na taj način postala vlasnik zemljšta, opreme i objekata bivše “Primorke” u vrijednosti od 15.000.000 eura, kao i Vladine garancije u iznosu od četiri miliona eura.

Bošković je imao zadatak da osnuje fiktivno preduzeće u inostranstvu, preko kojeg bi realizovao kriminalni plan i pronađe osobe koje bi sastavljale dokumentaciju sa neistinitom sadržinom. Zadatak Črtomira je bio da kao direktor NLB banke odbori sporni kredit i obezbijedi kontakte u Ministarstvu finanasija u cilju dobijanja državne pomoći radi realizacije kriminalnog plana.

U tome su im pomogli tadašnji službenici Ministarstva finansija Predrag Stamatović, koji je bio šef kabineta ministra finansija, Boris Bušković, Sonja Bećović, Šefika Kurtagić, kao i članovi komisije za kontrolu dodjele državne pomoći Mitar Bajčeta, Refik Bojadžić, Drako Konjević i Vukica Perović. Oni su omogućili da “Primorki” bude dodijeljena pomoć koja nije utrošena na isplatu radnika, kako je planirano, već za pokrivanje gubitka Boškovićevih firmi.

Članovi pomenute Komisije, osim što su odborili spornu pomoć, nijesu izvršili ni naknadnu kontrolu koju su zakonom bili dužni da urade i time obezbijedili imovinsku korist od 2.122.045 eura firmi Krizma trade.

Prema naredbi NLB banke 10. aprila 2009. godine odobrila kredit preduzeću Krisma trade na osnovu zaključka Vlade o reprogramu prethodnog duga, iako zaključak nije bio usvojen niti su sredstva kojim se reprogramira dug prošla proceduru dodjele državne pomoći. Tadašnji šef kabineta ministra finansija Predrag Stamatović nakon toga sačinjava i potpisuje razlog za dodjelu državne pomoći Krismi trade iako je ona bila već realizovana, pišu Vikend novine.

Umjesto oživljavanja kompanije i oživljavanja proizvodnje i otpremnina za radnike kako je to navedeno u planu koji je lažno sačinio Milenko Marković, došlo je do bankrota i aktiviranja državnih garancija, a sve u korist NLB Montenegro banke i Krisma grupe.