Svi pozivi upućeni su sa brojeva iz Srbije i Bosne i Hercegovine. Bivši tužilac, sada advokat Zoran Piperović i Boris Raonić iz nevladine organizacije Građanska alijansa tvrde da je jasno da nije u pitanju šala već da se radi o ozbiljnim krivičnim djelima. Piperović i Raonić tvrde da je neophodno što prije rasvijetliti makar jedan slučaj i počinioca djela kazniti na pravi način kako bi se stalo na kraj ovom problemu.

Komentarišući činjenicu da su lažni dojavljivači direktno zvali dva tužioca i kabinet šefa kriminalističke policije, Piperović tvrdi da se radi o ozbiljnom problemu. Slučajevi lažnih dojava bi se, kako navodi, riješili ukoliko bi se pojačala saradnja sa policijom i tužilaštvima iz Srbije i Bosne i Hercegovine, odakle stižu lažne uzbune.

“Situacija je izmakla kontroli i prevazišla sve mjere. Moguće je stati na kraj ovome ukoliko se u istrage uključe policije i tužilaštva iz zemalja regiona. Na osnovu broja telefona sa kojeg je stigao poziv možda nije moguće odmah identifikovati lice koje je zvalo, ali je svakako moguće locirati ga i otkriti baznu stanicu, pa sve i da je kartica kupljena na trafici i korišćena samo za taj jedan poziv. Ukoliko je poziv stigao sa fiksnog telefona, onda je posao još lakši”, kaže Piperović.

On tvrdi da svaki poziv ima svoju pozadinu i razlog, kako ovi kojim su dojavljene bombe u ugostiteljski objektima, tako i uzbuna u Specijalnom državnom tužilaštvu.

“Neko želi da utiče na rad tužilaštva. I jasno je da su u pitanju osobe iz Crne Gore koje zovu i koje imaju motiv da to čine. Iako se koriste kartice zemalja iz okruženja, čim traže imenom i prezimenom tužioce i inspektore jasno je da je u pitanju neko ko zna njihov rad”, dodaje on.

Piperović navodi i da prvog osumnjičenog koji se identifikuje treba uhapsiti i pritvoriti i drugi niko više ne bi zvao.

“Ova pojava svakako nije naivna. Državu košta novca, a građane stresa. Čak i kada je lažna dojava građani pretrpe strah. Osim toga, u panici koja nastane može biti i povrijeđenih”, kaže Piperović.

Ocijenio je i da je potrebno da tužilaštvo otvori posebni predmet gdje će obaviti popis koliko je bilo uzbuna, sa kojih brojeva i gdje će uporediti detalje svih slučajeva.

Raonić kaže da brojnost lažnih dojava pokazuje da nije u pitanju mladalački hir već sinhronizovana akcija.

“Na ovakvim primjerima se pokazuje koliko je bitna efektivna i efikasna saradnja policija u regionu. Da ona postoji, ove osobe bi bile odmah uhapšene. Po nalaženju tih lica i identifikaciji nadam se da će njihova djela biti adekvatno kvalifikovana i kažnjena”, kaže Raonić.

Preblage kazne

Kriminolog Velimir Rakočević kazao je da je preblaga kaznena politika jedan od osnovnih problema u slučaju lažnih dojava o postavljenim bombama. Rakočević je ranije objasnio da postoji više razloga zbog čega je nadležnim teško da identifikuju osobe koje su uputile pozive sa lažnom prijavom. Ipak, ono što ih ohrabruje da na ovaj način ostvare svoje ciljeve jeste mali broj rasvijetljenih slučajeva iz ove problematike, ali i svijest da zbog lažne prijave ne mogu dobiti veću kaznu.

U ovom slučaju, objasnio je, može se raditi o dva krivična djela izazivanje panike i lažno prijavljivanje. Za obja djela predviđena je novčana kazna ili maksimalna kazna zatvora u trajanju do godinu dana. Ovakva kaznena politika nema preventivnu snagu i potencijalni počinioci krivičnih djela ne shvataju ozbiljno težinu svog djela.

Poslednja lažna dojava dogodila se u subotu veče, oko 19.20, kada je prijavljeno da je u zgradi Specijalnog državnog tužilaštva postavljena bomba. Prije toga, tokom aprila je u Podgorici bilo deset lažnih dojava za šoping mol Delta siti i diskoteku „Bigl”, za Kapital Plazu, hotele „Hemera”, „Hilton” i „Ramada”.

Nakon svake dojave objekti su evakuisani i izvršeni su antidiverzioni pregledi. Svih 11 puta ispostavilo se da su uzbune bile lažne, ali nijedan počinilac nije otkriven.

Dan