Tim istraživača sa univerziteta "Sent Endruz" uspio je da aktivira ovaj osjećaj u laboratorijskim uslovima i učinili da nešto spontano postane predvidivijo. To im je pošlo za rukom tako što su izmijenili trik kojim neurolozi koriste kako bi usadili lažna sjećanja u umove ljudi. Trik uključuje recitovanje liste povezanih riječi kao što su krevet, noć i san iz kojih je izostavljena ona najvažnija koja ih sve povezuje – san.

Od učesnika se nakon toga traži da ponove riječi i vrlo često se dešava da se mnogi od njih tvrde da su čuli i san među njima.

U prvom dijelu eksperimenta kada su učesnicima govorene povezane riječi, istraživači su ih pitali da li su čuli riječ koja počinje na slovo "s". a pošto nisu odgvor je bio negativan.
Kasnije, kada je od njih traženo da se prisjete riječi, od ranije su znali da nisu čuli reč na "s", ali u isto vrijeme, lažno sjećanje na san im je bilo usađeno, pa im je samim tim riječ bila poznata.

Ovom tehnikom naučnici su pratili i šta se dešava u mozgovima učesnika. Iako je tehnika uključivala vježbanje memorije a učesnici su dobili lažno sjećanje, dijelovi mozga koji su povezani sa sjećanjem nisu pokazali aktivnost prilikom skeniranja. Aktiviran je prednji dio mozga koji je povezan sa donošenjem odluka što naučnici nisu očekivali.

"Ovi rezultati ukazuju na to da u mozgu dolazi do riješavanja određenih konflikata svaki put kada doživimo deža vi", smatra Stefan Kuler sa univerziteta "Zapadni Ontario" koji nije bio uključen u ovo istraživanje.

Istraživanje je sprovedeno na malom broju ljudi i zbog čega se čeka mišljenje drugih stručnjaka.

Bez obzira na sve, u pitanju je prilično intrigantan početak koji nas vodi drugačijim putem od dosadašnjeg mišljenja da deža vi ima veze sa posebno jakim lažnim sjećanjima.  Sa druge strane, ovaj osjećaj može biti i veoma pozitivna stvar jer signalizira da je sposobnost mozga da provjerava naša sjećanja u savršenom redu, ali i prilično nezgodan jer mnoge može da učini paranoičnim.

Kurir