Međutim, predstavljamo vam sve prednosti koje golicanje donosi za mentalno i fizičko zdravlje.

Najbitnija funkcija golicanja jeste psihološka. Još je Čarls Darvin konstatovao da je kod mladih šimpanzi zabilježen smijeh kada su ih golicali, iz čega je izveo zaključak da je to jedna vrsta socijalnog zbližavanja sa drugima.

Kasnije su psiholozi potvrdili Darvinovu teoriju, dok pedijatri preporučuju roditeljima da koriste golicanje kao metod zbližavanja sa djecom (podrazumijeva se, bez pretjerivanja).

Osjećaj koji izaziva smijeh je produkt toga što na golicanje reaguju osjetljivi nervni završeci. Samim tim, oni mogu time i da nas upozore na eventualne prijetnje našoj koži, prvenstveno od ujeda insekata i kožnih infekcija. Tabani i pazuh imaju najviše nervnih završetaka.

Nedavna istraživanja su pokazala da golicanje po tabanima može da pomogne organizmu da savlada nemogućnost zadržavanja prirodnih potreba. U studiji objavljenoj 2010. godine, iznijeta je hipoteza po kojoj određeni nervi u stopalima stimulišu sakralni pleksus, nerv koji kontroliše većinu aktivnosti karlice.

Takođe, ljekari kažu da golicanje po stopalima može značajno da pomogne ljudima sa ravnim tabanima da se riješe ovog problema. Dodaju još da može da pomogne i da se prekine štucanje.

Ne smije se zaboraviti momenat smijeha. Odavno je naučno dokazano da bilo koja vrsta smijeha luči endorfin, odnosno hormon sreće. Pored toga, neki naučnici tvrde da nam pojava smijeha od golicanja pomaže da vidimo koga mozak prepoznaje kao prijatelja, a svoje tvrdnje potkrepljuju time da veliki broj golicljivih ljudi reaguje samo kada ih dodirnu osobe koje poznaju.

Na kraju, ali ne i najmanje bitno, studija sa Univerziteta u Lidsu iz 2014. godine je pokazala da ukoliko zagolicate tragus, dio uha koji se nalazi na samom otvoru školjke, to smanjuje količinu stresa koje doživljava srce.

N1