Jedan je od najboljih evropskih fudbalera svih vremena. Bio je perfektan tehničar i sa dva kluba dva puta osvajao Ligu prvaka, sa beogradskom Crvenom zvezdom 1991. i tri godine kasnije sa Milanom. Savićević je danas predsjednik Fudbalskog saveza Crne Gore, male balkanske zemlje s oko 650.000 stanovnika.

"Zadovoljan sam. Stanje u crnogorskom fudbalu relativno je dobro. Uvijek može bolje, ali na dobrom smo putu. Insistiraćemo na poboljšanju infrastrukture koju smo i do sada podigli na veći nivo. To će biti politika saveza, pogotovo da poboljšamo uslove za gledanje utakmica", rekao je u ekskluzivnom razgovoru za Anadoliju Savićević, te naglasio:

"Mlada smo reprezentacija i država sa 650.000 stanovnika i kada pogledamo druge zemlje s mnogo većom populacijom možemo reći da postižemo odlične rezultate. Inače, mi ljudi s područja bivše Jugoslavije mnogo smo euforični. Ambicije nas ponekad ponesu, pa mislimo da smo najbolji, najljepši, najpametniji... I onda kada ne dođe rezultat počinje ona druga strana javnosti, medija... U svim dosadašnjim kvalifikacijama igrali smo dobro, osim u onim za EURO 2016. Nastupili smo jednom i u baražu (za Svjetsko prvenstvo u Brazilu 2014. godine, op.a.). Izgubili smo tada od Češke koja je slabija reprezentacija od nas. To je fudbal, to je draž fudbala da slabiji može da pobijedi boljeg".

Nada se da bi nacionalni tim Crne Gore u tekućim kvalifikacijama za Svjetsko prvenstvo Rusija 2018 mogao ponovo do baraža.

"Dobro smo krenuli. Osvojili smo sedam bodova u tri utakmice, a onda smo u četvrtom meču porazom u Jermeniji napravili veliki korak nazad. I pored poraza od Poljske, koja je najbolja reprezentacija u našoj grupi i bit će sigurno prva, imamo šansi za drugo mjesto i borbu za baraž. Ukoliko 10. juna savladamo kući Jermeniju borit ćemo se sa Danskom, koju smo pobijedili tamo, i Rumunijom, sa kojom smo remizirali, za drugu poziciju. Vjerujem u ovu selekciju", kazao je Savićević.

"Genije" smatra da bi se tri reprezentacije zemalja iz regije, gotovo izvjesno je, mogle naći na završnoj planetarnoj fudbalskoj smotri u Rusiji.

"Prije svega, Hrvatska sa zadnjom pobjedom protiv Ukrajine, pa i Srbija, su na dobrom putu da se kvalifikuju na SP. Tu mislim i na reprezentaciju Bosne i Hercegovine, koja ima dobru generaciju fudbalera. Nadam se da će se i BiH direktno kvalifikovati na SP, a za nas ostale ostaje grčevita borba da se kroz baraž pokušamo domoći puta u Rusiju", istakao je Savićević.

- Dolaskom Čeferina u UEFA-i nas gledaju drugim očima -

Dolazak Slovenca Aleksandera Čeferina za predsjednika Evropske fudbalske asocijacije (UEFA) vidi kao pozitivnu stvar, posebno za 13 saveza jugoistoka Starog kontinenta (BiH, Hrvatska, Srbija, Crna Gora, Slovenija, Albanija, Makedonija, Grčka, Kipar, Turska, Bugarska, Rumunija, Rusija) koji vode jedinstvenu vanjsku politiku u međunarodnim organizacijama.

"Politika UEFA-e se promijenila od dolaska Mišela Platinija za predsjednika. Do tada je bio skandinavski lobi predvođen dugogodišnjim predsjednikom Lenartom Johansonom. Dugo godina mnogi članovi Izvršnog odbora UEFA-e bili su većinom iz skandinavskih i top pet evropskih fudbalskih država, Španije, Njemačke, Francuske, Italije i Engleske. U toj konstalaciji snaga nismo imali neki pristup UEFA-i, pogotovo mi iz države bivše Jugoslavije. U vrijeme Platinija članovi IO postali su Davor Šuker i Bugarin Bobi Mihajlov. Konfiguracija se počela mijenjati. Poslije svih problema koje je imao Platini i dolaskom Čeferina naša situacija se još poboljšala", govorio je Savićević, otkrivši karte do kraja:

"Imate sada predsjednika s kojim možete imati direktnu komunikaciju, na izvoru ste informacija. Ne morate pisati mailove, pa čekati po 15, 20 dana da se neko smiluje da vam odgovori. Bio je dobar potez što se Čeferin kandidovao za predsjednika gdje ga je podržala naša 'grupa 13', potom i dosta drugih saveza. Družili smo se, pričali, pravili strategije. Donijeli smo puno odluka, uvrstili ih u statut. Sada ima mnogo više naših ljudi u UEFA-i. U narednom periodu moramo delegirati ljude za komisije gdje smo do sada bili lijeni. Ne vidim razloga da u žalbenoj, disciplinskoj, arbitražnoj komisiji trebaju biti po dvojica iz Austrije, Njemačke, Slovačke... Zašto da nema ljudi iz Slovenije, Srbije, Bosne, Grčke, Bugarske". 

Savićević otkriva i da saveze s prostora bivše Jugoslavije, inicijatore tzv. "grupe 13", ostale članice UEFA-e sada "gledaju drugim očima".

"Vidjeli su da smo se konsolidovali, da smo napravili blok koji nije usmjeren protiv drugih, nego radi svojih interesa. Bili smo nekada jedna država, gotovo isti su nam problemi. Ne vidim razloga da i dalje ne djelujemo u grupaciji koja se proširila", riječi su Savićevića.

Na pitanje trebaju li političari na nemirnom balkanskom tlu slijediti put i pozitivan primjer državnim fudbalskih funkcionera, odgovorio je:

"Političari su šira i kompleksnija tema. Mi smo iz fudbala i volimo istu stvar, a i oni vole istu stvar - politiku. Da bi ostali na vlasti nekada moraju pričati neku priču koja njima odgovara i koja ponekada i nije sportska".

- Puno navijača zadojeno nacionalizmom - 

Ne vjeruje da fudbal u potpunosti može pomoći u pomirenju naroda na Balkanu.

"Da je moglo pomoći ne bi se desilo toliko krvoproliće u zadnjem prokletom ratu na prostorima bivše Jugoslavije. Sport i fudbal mogu donekle pomoći. No, ima dosta navijačkih frakcija u Hrvatskoj, Bosni, Srbiji koji su još zadojeni nacionalizmom i to će ići teško", mišljenja je Savićević, poručivši "još smo daleko od formiranja regionalne lige":

"Da se počne igrati regionalna liga bilo bi problema u Hrvatskoj, Bosni i Srbiji, u Crnoj Gori ne. Donijelo bi to probleme za Sarajevo, za Beograd... To je veliki problem, kao i klimatski uslovi, zimska pauza i teško je naći prostora za igranje regionalne lige, možda neke kupove, turnire. Teško može da zaživi takmičenje kao što je nekada bila jugoslavenska liga. To je nemoguće u ovom momentu".

Blage zakone krivi za brojne nerede na stadionima u regiji.

"Huligane ili više ostrašćene navijače prema klupskim bojama i nacionalnim opredjeljenjima najviše je donijela demokratija. I to nam je natureno, zbog čega se Jugoslavija raspala. Krivični zakoni su smiješni na ovim prostorima. Englezi gdje najveća demokratija u Evropi, Margaret Tačer donijela je zakon koji se nije svidio navijačima, ali ih je smirio. Kada je umrla zviždali su. Međutim, u Engleskoj smirili su navijače i sada i porodice idu na utakmice. Ne samo na ovim područjima, nego i u Italiji dosta su blagi zakoni. Kaznama i krivičnim zakonom donekle bi se smirili neredi i eskalacije na stadionima", tvrdi Savićević.

- Uvesti video-tehnologiju na velikim takmičenjima -

Prema stavu predsjednika FSCG, "proširenje formata na evropskom i svjetskim prvenstvima ne donosi veliki revolucionarni proces".

"Svjetsko prvenstvo neće trajati duže, nema većeg broja utakmica, čak će ih biti i manje. Sada svaka reprezentacija u grupi igra tri utakmice. Sa 48 selekcija igrat će po dvije u 16 grupa. Većina igrača će ranije ići na odmor, a oni koji ostanu do kraja imat će isti broj utakmica. Svi kritičari iz klubova i pojedinih liga nisu upravu. Zašto ti dobronamjernici u svojim ligama ne smanje broj klubova sa 20 na 18? Reći ću vam - zbog novca! Dakle, na SP bit će isti broj utakmice, više reprezentacija, zainteresovanih medija i para. Kako klubovi i udruženja klubova traže da im se povećavaju budžeti, tako i FIFA razmišlja", konstatovao je Savićević, odnedavno član Savjeta FIFA-e, dodatno obrazlažući:

"Da toliko razmišljaju o zdravlju igrača smanjili bi broj utakmica u nacionalnim šampionatima. Murinjo je nedavno rekao nije humano igrati devet utakmica za mjesec. I bio je upravu".

Radi učestalih sudijskih grešaka pobornik je uvođenja video-tehnologije na utakmicama, o kojoj se još ozbiljnije priča u UEFA-i nakon što je Bajern oštećen u četvrtfinalu Lige prvaka što je uzrokovalo eliminaciju od Reala u Madridu.

"Nije samo utakmica u Madridu, još veći primjer propusta sudija je meč Barselona - PSŽ. Velika takmičenja, Liga prvaka, gdje se obrće na stotine miliona, gdje vlasnici ulažu velike pare moraju uvesti video-tehnologiju. Ono što se desilo PSG-u, predsjedniku koji ulaže pare, nije humano. Dođe čovjek iz Njemačke koji je imao loš dan i loš je sudija i sve uništi. Video-tehnologija je budućnost fudbala. Svjestan sam da crnogorska liga i države okruženja ne mogu da je uvedu, ali u Ligi prvaka, na svjetskim i evropskim prvenstvima moraju imati video-tehnologiju jer je dobra za fudbal koji nije više spor. Uvođenjem dodatnih sudija iza golova došlo je do napretka, ali opet ima grešaka. Za video-tehnologiju sam. Sudija 10, 15 sekundi pogleda snimak i idemo dalje", decidan je Savićević.

- Juve favorit u finalu Lige prvaka, Mesi bolji od Ronalda -

"Stara dama" je favorit u finalu Lige prvaka. 3. juna u Kardifu protiv Real Madrida, branitelja trofeja, smatra Savićević.

"Juventus je blagi favorit, mada Ronaldo može uvijek da bljesne i Real da pobjedi. Juventus će vjerovatno imati i veću volju i želju jer već 'dvadesetak' godina nisu osvojili Ligu prvaka", razmišljanja je Savićevića.

Lionel Mesi ili Kristijano Ronaldo za njega su najveći fudbaleri svih vremena na planeti.

"Trećeg nema. Više volim Mesija. Bolji je igrač i veći je fudbalski znalac, mada je i Ronaldo za velikog poštovanja", kazao je Savićević, dok mu je teže bilo odgovoriti koji je fudbaler najbolji sa prostora bivše 'Juge':

"Od onih koje sam gledao uživo sa naših prostora i sa kojima sam igrao najbolji je Safet Sušić".

- Berluskoni se više nije mogao trkati sa šeicima -

Kada pitaju Silvija Berluskonija, doskorašnjeg vlasnika AC Milana, nekadašnjeg premijera Italije i medijskog magnata samo jedan je najbolji fudbaler, i to svih vremena - Dejan Savićević.

"Bio sam njegov miljenik u određenom periodu. Poslije su došli Ševčenko i drugi. Imali smo dobru saradnju. Bio je uvijek uz mene, davao mi podršku i zahvalan sam Berluskoniju. Nadao sam se da neće prodati AC Milan, ali desilo se i to. Vidio je vjerovatno da ne može da učestvuje u trci sa šeicima, našao kineske investitore i vidjet ćemo šta će biti sa Milanom 31. avgusta kada završi prijelazni rok", zaključak je Savićevića.

Osim što je bio odličan fudbaler, danas uspješan predsjednik FSCG, Savićević je obnašao kratko i funkciju selektora nekadašnje Srbije i Crne Gore. Među tri fudbalske profesije u kojima se okušao tvrdi najteži je biti selektor, odnosno trener.

"Kada ste fudbaler imate ljude koji se brinu o vama, ne razmišljate o ničemu. Kada ste selektor zavisite od igrača. Treba da znate sve o njima, svim njihovim problemima familijarnim, zdravstvenim, ljubavnim, itd, itd... I da zavisite od njihovog dobrog dana i raspoloženja. Ukoliko trebam napraviti neku ljestvicu, najteže biti selektor ili trener, pa predsjednik. Najlakše je biti fudbaler", rekao je za Anadoliju Savićević.