U regionu se ponovo zvecka oružjem, iako bi svaki eventualni sukob bio prava katastrofa. Tenzije "nije smanjila" ni izjava Haradinaja da bi trebalo mijenjati granice između Kosova i Crne Gore. Postavlja se pitanje koliko zapravo dolazak još jedne grupe američkih vojnika mijenja stanje snaga na zapadnom Balkanu?
Foto: RAS Srbije
Uzimajući u obzir broj vojnika i naoružanje, Srbija je najmoćnija ako se poredi sa Albanijom, Makedonijom i međunarodnim i domaćim snagama na Kosovu. Nedavna vježba "Čelik 2017" u Nikincima pokazala je da će Vojska Srbije još znatno napredovati kada bude raspolagala predstavljenom tehnikom i opremom. Srpski zvaničnici često ističu da je to što imamo najjaču vojsku "garant mira, a ne rata".
Urednik vazduhoplovnog portala "Tango six" Petar Vojinović smatra da je mogućnost novog oružanog sukoba na Balkanu malo vjerovatna.
- Kada poredimo vojne efektive zemalja u regionu i spremnost da se oni brzo upotrebe, Srbija ne treba da se osjeća inferiornom. Naprotiv. Međutim, koliko je Srbija na zavidnom nivou sposobnosti da, na primjer, brzo i efektno zaštiti sjever Kosova i najvrjednije enklave u njegovoj unutrašnjosti, toliko je dramatično slaba, uzimajući u obzir činjenicu da nismo u NATO. Ta činjenica nas praktično čini "nekoliko puta" slabijim u bilo kojoj vojnoj operaciji koja bi trajala duže od nekoliko dana - smatra Vojinović.
Politički analitičar Dušan Janjić kaže da svako poređenje vojnih sila otežava prisustvo NATO na Kosovu i Makedoniji.
- Brojke nam ništa ne znače kada je odnos snaga vrlo jasan - kratko je rekao Janjić.
Analitičar Aleksandar Radić kaže za "Blic" da vojne sile nisu za poređenje jer "boj bije srce u junaka".
- To su pokazala i dešavanja devedesetih godina u bivšoj SFRJ. Spremnosti za borbu pravila je odlučujuću prednost. I oni koji nisu imali tehniku pobjeđivali su ako su bili bolje motivisani za borbu - kaže Radić.
Kada je riječ o bezbjednosnoj situaciji na Kosovu, ključnu ulogu ima KFOR, iako tamošnji zvaničnici sve glasnije traže da postojeće Kosovske bezbjednosne snage (KSB) prerastu u vojsku Kosova. Zasad se toj ideji protive i SAD i EU i NATO, čiji je generalni sekretar Jens Stoltenberg nedavno pojasnio funkciju KSB.
- KSB nemaju teško naoružanje i ofanzivne vazduhoplovne kapacitete i njihova primarna odgovornost je reakcija u vanrednim situacijama, uklanjanje eksploziva i municije, upravljanje toksičnim materijama, vatrogasna i civilna zaštita - naveo je Stoltenberg u izvještaju.
Na Kosovu, međutim, postoje i specijalne antiterorističke jedinice Rosu, koje su prošle zime izašle na prugu na željezničkoj stanici Donje Jarinje na sjeveru kako bi, navodno, spriječile dolazak "voza crkve" iz Beograda u Kosovsku Mitrovicu. Rosu je tada izlaskom među Srbe bez potrebe dodatno povećao tenzije u regionu.
Srbija je i demografski i ekonomski najjača. Ima 7.143.921 stanovnika, BDP 37,76 milijardi dolara, odnosno 14.200 dolara po glavi stanovnika. Albanija ima 3.038.594 stanovnika i BDP 11.900 dolara po glavi, dok Makedonaca ima 2.100.025 sa prosječnim BDP-om od 10.000 dolara. Od Srbije veći BDP ima samo Crna Gora, oko 17.000 dolara.
Kosovski politički analitičar Aljbinot Maljoku smatra da zapaljivi govori političara nepotrebno unose nemir među ljude.
- Kad političari ne bi davali ratnohuškačke izjave, narod to ne bi konzumirao. Jedino rješenje za smirivanje tenzija je razgovor i samo razgovor najviših zvaničnika - naglašava Maljoku.
Blic
Komentari