Da je demarkacija sa Crnom Gorom pogrešno urađena, smatra i kandidat za premijera pokreta Samoopredjeljenje. Avdulah Hoti, kandidat Demokratskog saveza najavljuje da će o tom pitanju razgovarati sa svim partijama.

Odlazeći premijer, Isa Mustafa, nije uspio da progura ovaj sporazum kroz Skupštinu Kosova, prije svega zbog nedostatka podrške unutar svog Demokratskog saveza Kosova, ali i zbog žustrog protivljenja opozicije, koju je, između ostalih, činila i Haradinajeva Alijansa za budućnost Kosova. Ovo pitanje je dovelo i do pada Vlade,zahvaljujući bivšem koalicionom partneru premijera Mustafe, Demokratskoj partiji Kosova. Lider DPK, Kadri Veselji, je u nekoliko navrata kazao da je Kosovu sada potreban nov početak, ali i više smjelosti za važne odluke koje su u interesu građana.

Demarkacija je svakako u interesu, jer bi njenom ratifikacijom građanima Kosova konačno bio ukinut vizni režim sa EU.

Ubrzo nakon toga, Veselji je sklopio predizbornu koaliciju sa Haradinajevom partijom i ustupio mu mjesto premijera.

Ramuš Haradinaj, kandidat za premijera predizborne koalicije Demokratske partije Kosova, Alijanse za budućnost i Inicijative za Kosovo, kaže da će se ovo pitanje riješiti unutar tri mjeseca od njegovog stupanja na dužnosti, ukoliko pobjedi na izborima 11. juna.

„Rješenje je jasno. Nova komisija, novi nalazi, proces koji će početi kako bi se riješio. Ali, ne zaboravite, granica sa Crnom Gorom se ne mijenja. Ona je na Čakoru, u Kuli“, kazao je Haradinaj tokom posjete Prizrenu.

Dodao je da ranija Vlada godinu ipo nije imala smjelosti ovo pitanje iznese pred Skupštinu, jer bi ga ona oborila.

„Pri početku rada, EU ćemo obavijestiti da smo pokrenuli taj proces i da je na putu da se riješi, i zatražićemo od njih da djeluju po pitanju liberalizacije viza. Ne mislim da će to potrajati više od tri mjeseca“, mišljenja je Haradinaj.

Haradinajeva partija, zajedno sa ostalim partijama usprotivili su se nalazima državne komisije koja se bavila razgraničenjem. Oni vjeruju da je Kosovo sporazumom, kojeg je Crna Gora već ratifikovala, izgubilo 8.000 hektara svoje zemlje. Sporna lokacija je u reonu Kule i Čakora, za koje crnogorska strana tvrdi da je to teritorija Crne Gore, a kosovska da taj predeo pripada Kosovu.

S druge strane, drugi kandidat za odlazećeg premijera Demokratskog saveza, Alijanse novo Kosovo i Alternative, Avdulah Hoti, smatra suprotno.

On vjeruje da je sporazum o demarkaciji ispravan, i da je urađen uz podršku Sjedinjenih država.

Hoti je uoči pada vlade pozvao sve da se sporazum o demarkaciji sa Crnom Gorom ratifikuje, jer se u suprotnom građanima Kosova, mladima, preduzetnicima, uskraćuju mnoge mogućnosti koje pruža slobodno kretanje. On se ovih dana nije mnogo izjašnjavao o tom pitanju, osim što je u jednom intervjuu kratko rekao da će o tome, kao budući premijer, razgovarati sa svim partijama, uključujući i one iz opozicije.

A Aljbin Kurti, kandidat za premijera pokreta Samoopredeljenje najavio je ponovne pregovore sa Podgoricom po ovom pitanju, ali nakon što se istraži cjelokupan proces kako bi pojedinci snosili odgovornost za, kako je rekao, pogrešnu demarkaciju.

Naglasio je da se sa Crnom Gorom ne trebaju pogoršati odnosi s obzirom da je to zemlja koja je priznala nezavisnost Kosova.

„Novi, direktni razgovori sa zvaničnom Podgoricom vjerujem da su i mogući i prihvatljivi“, kazao je on za kosovsku televiziju KTV.

Kosovski analitičar, Ismailj Hasani, prethodno je za RSE najavio kako su pred budućom vladom dosta teški izazovi – kao što je demarkacija.

„Već smo bili u procesu za demarkaciju granične linije sa Crnom Gorom koja će uskoro biti članica NATO-a. NATO će vjerovatno tražiti od Crne Gore da ima utvrđene granične linije, što znači da kosovska strana, htjela ili ne, to mora da uradi što prije“, kazao je Hasani.

EU i Sjedinjene države insistirali su da se demarkacija nađe pred poslanicima prije izglasavanja nepovjerenja vladi, što se nije desilo zbog nedostatka glasova.

A dok Skupština ne ratifikuje taj sporazum, građani Kosova će i dalje čekati u redu za vize.

Crna Gora i Kosovo su avgusta 2015. u Beču potpisali sporazum o razgraničenju. Dokument, kojim se formalno povlači linija razgraničenja potpisali su ministri spoljnih i unutrašnjih poslova dvije zemlje. U to vrijeme, ministar spoljnih poslova bio je aktuelni predsjednik Hašim Tači.

Radio Slobodna Evropa