Ovo je jedan od koraka Vlade Kine, koja je kritikovana zbog emisije štetnih plinova, u nastojanju da predvodi primjenu sistema obnovljive energije.
Smješteno u gradu Huainanu, u provinciji Anhui, ovo 40-megavatno postrojenje napravila je kompanija Sungrow Power Supply Co. Sama lebdeća mreža solarnih ploča izgrađena je iznad nekadašnje, a danas poplavljene rudarske regije.
Solarne farme postaju sve popularnije u svijetu zbog jedinstvenog dizajna, koji je efikasan i rješava probleme gradskog planiranja.
One oslobađaju zemlju u gusto naseljenim područjima te umanjuju isparavanje vode.
Hladniji vazduh na površini takođe pomaže u smanjenju rizika od atrofije solarnih ćelija, što se često dešava pri izlaganju većim temperaturama.
Ovo je samo jedno u nizu ovakvih postrojenja koja se otvaraju u Kini.
U 2016. godini pokrenuto je slično 20-megavatno postrojenje na istom području.
Tu je i solarni park Longyangxia Dam, solarna elektrana koja je proglašena najvećom na svijetu, a koja se prostire na više od 25 kvadratnih kilometara.
Ključni razlog prelaska na solarna postrojenja je veliki pad u trošku izgradnje.
Cijena izgradnje mogla bi do 2020. godine pasti i za trećinu, a predviđa se da će ovakva postrojenja postati konkurentna rudnicima uglja u narednoj deceniji.
Kina je, takođe, najavila planove za povećanje upotrebe nefosilnih izvora goriva za 20 posto.
Al Džazira
Komentari