Donald Tramp je napravio haos na samitu, koji je trebalo da služi kao primjer valjane diplomatije, bilo da je u pitanju guranje crnogorskog premijera Duška Markovića ili "rat rukovanjem" sa novim predsjednikom Francuske Emanuelom Makronom, navodi AFP a prenosi Tanjug.

Bez obzira na Trampove gafove, on nije uspio da javno podrži jedan od osnivačkih principa NATO alijanse, što je obaveza uzajamnog branjenja, već je saveznike opomenuo da bi trebalo da troše više novca na odbranu, kako bi olakšali poreskim obveznicima u SAD, navode analitičari za AFP.

Upečatljivo je i da je prilikom svoje posjete Saudijskoj Arabiji ugovorio poslove vrijedne stotine milijardi dolara, ali nije nijednog momenta pomenuo problem ljudskih prava, ocjenjuje AFP.

Član njemačkog Maršalovog fonda Ian Leser rekao je za AFP da će neuspjeh Trampa da eksplicitno podrži Član pet Sjevernoatlanskog sporazuma, što je član o međusobnoj odbrani, "duboko razočarati lidere NATO-a".

Ironično, Tramp je izrazio svoj prekor prema NATO-u na dan kada je otkrio spomenik posvećen napadu na Svjetski trgovinski centar, a član pet Sjevernoatlanskog sporazuma je tada jedini put iskorišćen kao odgovor na napade, navodi AFP.

Tramp je zabrinuo svoje saveznike kada je tokom kampanje NATO nazvao "nepotrebnim" i rekao da kada bi se neka zemlja pozvala na član pet, prvo provjerio da li je izmirila svoje finansijske obaveze.

"Ovo je veliki udarac za alijansu", napisao je na Tviteru bivši ambasador SAD za NATO Ivo Dalder.

"Grube izjave i neprijatni incidenti" 

Nade da će Tramp u Briselu pokazati svoju punu posvećenost NATO, nestale su kroz niz grubih izjava i neprijatnih incidenata.

Tramp je navodno rekao evropskim liderima da su Njemci veoma, veoma loši zbog svoje prodaje automobila, britanska premijerka Tereza Mej je nametnula temu curenja obavještajnih podataka kroz američke medije, a većini ostalih sagovornika Tramp je tražio ogromnu količinu novca, za plaćanje NATO-a.

Trampova retorika šalje poruku "Rusiji i ostatku svijeta da je garancija bezbjednosti SAD prema Evropi klimava", rekao je ekspert za spoljnu politiku na Američkoj akademiji u Berlinu, Jan Tehau za AFP.

Bivše sovjetske države Litvanija, Letonija, Estonija i obližnja Poljska, okrenule su se alijansi od krimske krize 2014. godine.

"Putin će biti srećan zbog toga što Tramp nije podržao Član pet", rekao je član tink tenka Brukings institucija Tomas Rajt.

Pitanja se postavljaju o tome zašto visoki zvaničnici, među kojima i državni sekretar SAD Reks Tilerson nisu isključili Trampovu podršku Člana pet uoči samita.

"Pitanje je šta se zapravo dogodilo. Da li je Tramp dao lični veto? Ili njegovi savjetnici? Ili to nikada nije bilo ni istina?", kaže Rajt za AFP u vezi sa Trampovom podrškom Članu pet.