Postoji i naziv Duhovi, koji se zadržao još iz staroslovenskog vremena, a koji je unio zabunu u verujući narod: praznik se odnosi na Svetog Duha, koji je samo jedan, a ne više, kako se pogrešno zaključilo iz imena.

Hrišćansko predanje kaže da je silaskom Svetog duha na apostole završeno osnivanje Hristove crkve, pedesetog dana nakon njegovog raspeća, tokom kojih su apostoli nastavili da propovijedaju vjeru njegovu.

Ovaj praznik se slavi tri dana, i to su duhovska nedjelja, ponedjeljak i utorak. Dva dana ranije, prije Duhova, na groblju se održavaju takozvane otvorene zadušnice. Vjeruje se da se u tom periodu “otvaraju” grobovi i da se može razgovarati sa mrtvima. Običaj je i da se na samoj humci poslužuje hrana (panaija) za dušu umrlog.

Na veliki hrišćanski praznik Sveta Trojica narod tradicionalno posjećuje manastire ovog imena i traži oprost grehova, uslišenje molitve ili lijek za bolesti.

U hramove se unosi svježa zelena trava i cvijeće, a poslije svete liturgije služi se večernje, na kome se kleči i pletu vijenci od trave i cveća. Ti vijenci se nose kući i stavljaju pored ikone i kandila na zid.

Ovaj praznik slave katolici, pravoslavci i mnoge druge hrišćanske crkve.

Vjeruje se da u periodu prije i poslije ovog praznika vladaju moćne energije. Običaj je da se obilaze manastiri, što bi naročito trebalo da čine osobe koje traže oprost grijehova ili lijek za bolest.

Dobro je, kako tvrde upućeni, iz tih manastira ponijeti osveštanu vodicu jer u narednih godinu dana obezbjeđuje harmoniju u domu.