Dio časnog krsta iz Milana stiže u Niš
Ilustracija

Poklon iz Milana

Dio časnog krsta iz Milana stiže u Niš

Milanska biskupija, u sklopu obilježavanja jubileja Milanskog edikta, pokloniće niškoj Katoličkoj crkvi dio krsta na kome je razapet Isus Hrist.

U nišku Katoličku crkvu, poklon iz Milana bi trebalo da stigne 14. septembra, a u Nišu će ova svetinja biti jedina koja ima tako značajan simbol hrišćanstva dostupan vjernicima, potvrđeno je "Južnim vijestima."

"Tog dana će biti crkva posvijećena, a dio Časnog krsta biće ugrađen u novi oltar", kažu za "Južne vijesti" u niškoj biskupiji.

Katolička crkva u Nišu, koja je od 2007. godine i postavljenja aktuelnog župnika fra Nika Josića, posvijećena Presvjetom Isusovom srcu trenutno se rekonstruiše. U crkvi objašnjavaju da će u sklopu rekonstrukcije biti izgrađen i nov oltar, a njegov dio će biti i “čestica Časnog krsta”.

Krst je značajan simbol vjere, ali i je i usko povezan sa Konstantinom, jer je prema predanju upravo njegova majka carica Jelena pronašla na Golgoti krst na kome je bio razapet Isus Hrist.

Profesorka sociologije religije Danijela Gavrilović kaže da je ovo značajan događaj za hrišćane, jer sve ono što nas povezuje sa Isusom Hristom ima veliki značaj.

"Simboli vjere su vrlo važni, jer stalno obnavljaju vjeru. Čovjek ima tu potrebu da se stalno osvjedočuje da ima neku vrstu direktnog kontakta sa svetim stvarima. Ta vrsta povezanosti, dodira je vrlo važna za održavanje religioznosti", kaže za list profesorka Gavrilović i dodaje da je to podstrijeh za čitavu vjeru.

Čitava religioznost, objašnjava profesorka, zasniva se na vjeri u mističko sjedinjenje, a prisustvo predstavnika Pravoslavne crkve na inauguraciji pape pokazuje da neka vrsta ekumenskih procesa ipak postoji.

U Katoličkoj crkvi kažu da će crkva biti otvorena za sve vjernike koji će moći da vide dio Časnog krsta, a za 21. septembar najavljuju veliku misu koja će u sklopu obilježavanja jubileja Milanskog edikta biti najvjerovatnije održana na stadionu “Čair”.

Na sajtu manastira Lepava stoji da je Dositej bio vrlo aktivan episkop i da je često sa vjernicima putovao u Svetu zemlju. U to vrijeme, u Niškoj eparhiji postojala je zadruga zanatlija, a ugledni trgovac Đorđe Aćimović, bio je veliki dobrotvor crkve. Ne zna se zašto i kako, ali njemu je Dositej dao na čuvanje čestice Časnog krsta. Kasnije su njegovi potomci preuzeli tu svetu relikviju.

Pošto Aćimovićev sin nije imamo nasljednike, ova svetinja povjerena je na čuvanje porodici Nikolić iz koje je bila njegova snaja. Tačnije, Slobodanu Nikoliću iz Župe prijepoljske, sestriću snaje starog Aćimovića i tako je dio Časnog krsta otišao iz Niša.

Inače najveće dio Časnog krsta se nalazi u Jerusalimu, a jedan dio je Sveti Sava odnio u Hilandar gdje se i danas čuva u Carskoj lavri. Prema predanju horizontalni dio krsta je carica Jelena odnijela u Rim.

(Izvor:Mondo)