Ako se u budućnosti, kojim slučajem, zadesite u Zagrebu "belom gradu" - a modernistička arhitektura vam baš nekako leži na srcu - onda bih vam najtoplije preporučio, za početak, da ovjerite zgradu bivšeg Radničkog sveučilišta "Moša Pijade" (RANS "Moša Pijade" - žargonski Moša) - današnjeg Pučkog otvorenog učilišta - u bivšoj Ulici proleterskih brigada - današnjoj Ulici grada Vukovara, ili jednostavno - Vukovarskoj ulici.
Zgrada je sagrađena 1961. godine, a o društvenoj važnosti programa koji je udomljavala - osnovni cilj programa je bio u opismenjavanju i doškolovanju najširih slojeva stanovništva, odnosno u organizovanju brojnih kurseva na kojima su polaznici sticali raznovrsna stručna znanja - govori i podatak da je prilikom svečanog otvaranja vrpcu presjekao najveći sin naših naroda i narodnosti, trostruki Narodni heroj, maršal Tito.
RANS "Moša Pijade" nije moguće posmatrati van konteksta ukupnih progresivnih zbivanja na međuratnoj i poslijeratnoj hrvatskoj arhitektonskoj sceni - i svojevrsnog "kontinuiteta modernosti" - o kojem je bilo riječi, vjerovatno se sjećate, u tekstu koji je objavljen na ovom istom mjestu povodom otvaranja izložbe "Kontinuitet modernosti (Continuity of modernity) - Fragmenti hrvatske arhitekture od modernizma do 2010" u podgoričkom KIC-u, sredinom decembra prošle godine.
RANS "Moša Pijade" je zapravo jedna od nekoliko najvažnih tačaka na kojima počiva ta priča o kontinuitetu.
Autori projekta RANS "Moša Pijade" su Ninoslav Kučan i Radovan Nikšić - a interijer zgrade, tj. "oblikovanje sistema namještaja i opreme" potpisuje Bernardo Bernardi.
Slijedi niz informacija o zgradi koje sam uspio da pronađem na Internetu - tokom opsežne pretrage u koju sam se upustio iz razloga što je RANS "Moša Pijade" jedno od rijetkih arhitektonskih ostvarenja u regionu gdje je uticaj neoplasticističkih (De Stijl) ideja, postulata i strategija - meni vrlo dragih - sasvim očigledan.
Kada govorimo o RANS "Moša Pijade"- govorimo, u prvom redu, o imperativima funkcionalnosti i transformabilnosti - a to definitivno spada pod neoplasticistički integral.
"Prvi javni arhitektonski natječaj za izgradnju u Ulici grada Vukovara", piše Vedran Ivanković, "bio je raspisan 1955. godine za Radničko sveučilište, a prvonagrađeni projekt, bitno razvedenijeg tlocrta, Radovana Nikšića i Ninoslava Kučana pokazuje drukčiji, premda i dalje visok, modernistički naboj izrazite funkcionalne vrijednosti, te označava početak utjecaja novih konstelacija, sada već u potpunosti i deklarativno otvorenih zapadnim uzorima.
Prvonagrađeni natječajni rad bio je Radovanu Nikšiću prvi natječaj nakon šestomjesečne suradnje s Van den Broekom i Bakemom u Rotterdamu, te nakon natječaja za stambeni toranj za Hansaviertel u Berlinu".
Izvrstan set informacija o RANS "Moša Pijade" imate u okviru video snimka predavanja što ga je Maroje Mrduljaš održao prije godinu dana na završnoj konferenciji projekta "Nedovršene modernizacije: Između utopije i pragmatizma", organizovanoj na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu u aprilu prošle godine (videolectures.net).
Kad smo već kod Nedovršenih modernizacija, neizmjerno me raduje što već mogu da najavim da će istoimena izložba - koja je rezultat opsežnih, interdisciplinarnih "istraživanja o proizvodnji izgrađenog okoliša unutar društvenog, ekonomskog i kulturnog konteksta socijalističke Jugoslavije, te refleksija tih procesa na području današnjih nezavisnih država nakon njenog raspada" - biti otvorena 12. aprila na Cetinju, u Galeriji Dado Đurić - više detalja o tome u narednom broju.
Elem, Mrduljaš kaže da je Nikšić boravio u Nizozemskoj, tj. Holandiji - godinu dana - ali ne pominje neoplasticistički uticaj, već insistira na Timu X (Team X - ili Team 10) kao izvorištu presudnih uticaja na mladog Nikšića - a svoju tvrdnju obrazlaže upravo konceptom objekta RANS "Moša Pijade", tj. osnova objekta - koje su maksimalno funkcionalne i dozvoljavaju svakojake transformacije.
(Izvor:Vijesti)
