U njima se potom talože materije koje uzrokuju promjenu boje zuba, upozorava zagrebački stomatolog doktor Davor Ćurković. 

Dodaje kako uništena zubna gleđ direktnom pristupu neželjnim supstancama u dentinske kanaliće, što uzrokuje karijes te demineralizaciju dentinske mase pa se stvaraju bijele mrlje. 

"Naime, zadržavanje hrane na zubima pogoduje razvoju bakterija usne duplje, koje pretvaraju ugljikohidrate, škrob i slično u kisjeline koje oštećuju gleđ i dentinske kanaliće", pojašnjava doktor. 

Stvaranje karijesa i promjenu boje zuba moguće je donekle spriječiti tako da tokom unosa namirnica koje uzrokuju eroziju gleđi skratimo zadržavanje te hrane u ustima i čišćenjem četkicom i zubnim koncem nakon svakog obroka. 

"Ako nemate tu mogućnost, onda je potrebno isprati usnu duplju običnom vodom", dodaje on. 

Kada dođe do promjene boje zuba, bjelinu je teško vratiti i malo je toga što možemo učiniti sami, kod kuće. Doktor upozorava kako posebnu pažnju treba obratiti na paste i gelove za izbjeljivanje, koji su preplavili tržište i služe za kućnu upotrebu.

"Ništa od onoga što nije klinički ispitano i preporučeno od dentalnih asocijacija ne bih preporučio. Na tržištu se pojavljuju i paste za svakodnevnu primjenu koje sadrže u sebi preparate fluora, mikrogranule i slično koje neadekvatnom i preteranom primenom mogu oštetiti gleđ. Posebno upozoravam na mikrogranule ili sitne čestice koje mehanički djeluju na habanje gleđi", kaže stomatolog. 

Nažalost, erozija zubne dleđi je ireverzibilan proces, koji se ne može sanirati u potpunosti. Ipak, klinički je dokazano da preparati fluora koji se mogu naći u nekim pastama za zube, premazima ili gelovima mogu djelomično da ojačaju strukturu. 

"Zato je potrebno voditi brigu o higijeni usne duplje kao i namirnicama i njihovoj učestaloj upotrebi", dodaje on. Izbjeljivanje zuba prepustite stručnjacima. 

"Danas se najčešće u ordinacijama dentalne medicine koriste metode izbjeljivanja s gelom, laserom i LED lampom. Gelovi obično sadrže oko 15% karbamid peroksida ili 30%-35% vodikova peroksida (hidrogen), koji svojom aktivacijom uklanjaju obojene supstance iz mikropukotina. Laser i LED svetlo svojom toplotom aktiviraju i ubrzavaju proces izbjeljivanja", pojašnjava on. 

Ipak, u zadnje se vrijeme laser sve manje koristi, radi ireverzibilnog oštećenja zubne pulpe, zbog njenog prevelikog zagrijevanja. Kod tih načina izbjeljivanja dolazi i do djelimičnog oštećenja strukture, kao i mekog tkiva oko zubi, pa je potrebno zaštititi ga, kao i ograničiti broj izbjeljivanja jednom do dva puta godišnje.

24sata.hr