To znači vrijednosti krvnog pritiska manje od 100/60 mmHg, mjerene više puta (3-5) u ambulanti, uz postojanje simptoma (umor, poremećaj sna, vrtoglavica, omaglica, nesvjestica, anksioznost ili depresija, jako lupanje srca, znojenje) i bez drugih bolesti.

Osim trajno niskog pritiska (hronični, primarni, idiopatski), kome se ne može otkriti uzrok, postoji sekundarna hipotenzija uzrokovana različitim bolestima, stanjima i ljekovima, kao i akutna stanja s naglim padom pritiska, od kojih su najučestalija ona pri naglom ustajanju i neposredno poslije jela. 

Trajno nizak krvni pritisak rijetko je pokazatelj ozbiljnog zdravstvenog poremećaja, tijelo se na njega prilagodilo i obično ne pokazuje simptome. Problem nastaje kod naglog pada pritiska, kada mozak i drugi vitalni organi ostaju bez krvi i nemaju vremena da se prilagode. 

U tom slučaju može doći do vrtoglavice, omaglice, malaksalosti, poremećaja vida pa i kratke nesvjestice. 

Jedite slano, pijte više tečnosti

Liječenje će olakšati simptome, ali nije potrebno ako oni ne stvaraju probleme i ne kvare kvalitet života. Onima koji oduvek imaju nizak pritisak obično se savjetuje da piju više tečnosti; kada leže, da najprije sjednu, pa tek onda ustanu (tako se izbjegava nesvjestica usljed nagle promjene položaja); da jedu više manjih obroka, uz umjerenu fizičku aktivnost. 

Ponekad treba povećati unos soli, jer ona vezuje vodu u tijelu. Ali ako vam ništa od toga ne povisi pritisak u većoj mjeri  i ne olakša simptome, rješenje su ljekovi koje će prepisati specijalista.

Kurir