U Srbiji i Crnoj Gori kriminalnim obračunima izvedena 83 ubistava
Ilustracija

U poslednjih pet godina

U Srbiji i Crnoj Gori kriminalnim obračunima izvedena 83 ubistava

U posljednjih pet godina u Srbiji i Crnoj Gori na način karakterističan kriminalnim obračunima izvedena su 83 ubistava. Pravosnažnom sudskom presudom riješeno je svega četiri, dok su u više od dvije trećine slučajeva izvršioci i naručioci i dalje nepoznati.

Statistika je zabrinjavajuća i neophodno je da policija i tužilaštvo ozbiljnije pristupe rješavanju i prevenciji ubistava kako bi građani, čija je bezbjednost nerijetko ugrožena, bili spokojniji, kažu sagovornici Radija Slobodna Evropa (RSE) i KRIK-a.

Životi građana Srbije, ali i država regiona, prije svih Crne Gore, ponovo su ugroženi usljed kriminalnih sukoba, koji su posljednjih godina sve učestaliji.

O tome svjedoči i činjenica da je, u prethodnih pet godina, na mafijaški način izvedeno 83 ubistava, o kojima su KRIK i RSE, napravili bazu podataka pod nazivom „Crna knjiga“.

U prosjeku, na svake tri nedelje mafija likvidira nekog.

Kako pokazuju podaci iz „Crne knjige“, 56 ubistva izvršeno je na teritoriji Srbije, 27 u Crnoj Gori.

Podaci o uspjesima države da razriješi ova ubistva su poražavajući.

U potpunosti je, sa izrečenim presudama, riješeno tek četiri, dok je u 18 slučajeva suđenje u toku ili su osumnjičeni u pritvoruili pod potjernicom.

U čak 61 slučajeva istraga se vodi, ali počinioci i dalje nisu identifikovani.

Ovakva statistika je vrlo zabrinjavajuća za profesora novosadskog Fakulteta za pravne i poslovne studije Zdravka Skakavca. Baza pokazuje da broj ubistava kontinuirano raste od 2012, kaže on, istrage sporo napreduju, a procenat rešenih slučajeva je veoma mali.

„Očigledno je da su sva ta ubistva veoma dobro isplanirana, koordinirana, preduzimaju se aktivnosti od strane vođa kriminalnih klanova da se napravi što manje grešaka. Angažovane su uglavnom plaćene ubice i to su uglavnom osobe sa ovih prostora.“

Dobro isplanirana ubistva nisu jedini razlog zbog koga je broj riješenih slučajeva izuzetno nizak, smatra Skakavac, jer je očigledna i neefikasnost tužilaštva koje vodi istragu.

Kriminolog Dobrivoje Radovanović izričit je da broj neriješenih slučajeva jasno ukazuje na povezanost između kriminalnih krugova i državnih struktura.

„Razlog zbog čega u većini slučajeva ubice nisu otkrivene je povezanost između struktura policije, tužilaštva i bezbjednosnih organa sa organizovanim kriminalom“,kaže Radovanović.

„Broj ubistava jednim dijelom je uzrokovan time što su pripadnici kriminalnih grupa van kontrole, država ne uspijeva da kontroliše njihovo kretanje, ponašanje, namjere... Ali u nekim slučajevima nemoć države je namjerna. Stalno podvlačim da je organizovani kriminal vrlo moćan, vrlo dobro utkan u institucije države i nešto što izgleda teško za istraživanje, u stvari je - prećutkivanje.“

"Pogrešno" mjesto u "pogrešno" vrijeme

U kafiću „Sejlor“ podno zidina Starog grada u Budvi u julu 2013. godine četiri osobe su ranjene dok su sa prijateljima bile u noćnom provodu.

Meta je bio Pančevac Miloš Vidaković, osoba sa kriminalnim dosijeom. Meci koji su za njega bili smrtonosni rikošetirali su i pogodili četiri gosta kafića. Djevojku koja je sjedela za šankom, metak je prostrelio kroz karlicu, a ostali su pogođeni u noge.

Broj povrijeđenih mogao je da bude i veći, jer se u trenutku pucnjave na takozvanim otvorenim šankovima „Sejlora“ nalazilo između 200 i 300 ljudi.

„Crnaknjiga“ pokazuje da su ubistva najčešće vršena iz automatskog oružja i to u takozvanim „sačekušama“ - ubice su žrtvu čekale na određenom mjestu. U deset odsto slučajeva pod automobil „mete“ postavljena je neka vrsta ekploziva - „auto-bomba“.

Način na koji su ubistva iz “Crne knjige” izvedena, ali i drugi slučajevi koji se u njoj nisu našli - pokušaji ubistva, zastrašivanja, prebijanja... govore i o odsustvu brige za živote običnih građana, koji su se zatekli „u pogrešno vrijeme, na pogrešnom mjestu“.

To „pogrešno mjesto“, nerijetko je javno, a vrijeme, često takozvani „špic“ – kada većina građana ide ili se vraća sa posla.

Ovakvi postupci kriminalnih grupa utiču i na bezbjednost građana, kaže Skakavac.

„To u javnosti izaziva strah, sumnju da se to može desiti bilo kada i bilo kome. Mora se reagovati blagovremeno, kako bi građani bili spokojni.“

Novinari KRIK-a i RSE su tokom istraživanja poslali desetine zahtjeva za pristup informacijama od javnog značaja tužilaštvima i sudovima u Srbiji kako bi došli do podataka o ubistvima.

 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.