Pozivno pismo suncu“ publikovana je 2016. godine u biblioteci savremene crnogorske poezije „Savremenik“, Zavoda za udžbenike i nastavna sredstva iz Podgorice. Odmah po objavljivanju ocijenjena je pozitivnom kritikom, pa je tako ovjenčana i prestižnom nagradom Književno pero Hrvatskog književnog društva za knjigu godine van izdanja HKD.

Kako iza sebe ima preko dvadeset esejističkih i poetskih knjiga, u koje su u manjoj ili većoj mjeri uvijek utkani duh i suština Mediterana koji je jedna od osnovnih odrednica njegovog pjesništva, otkrio je da je i ova knjiga dio jedne velike panorame o Mediteranu, ali je ukazao i na ono što je razlikuje od dosadašnjeg stvaralaštva.

„Ja zapravo cijelog života pišem izgleda jednu jedinu knjigu posvećenu Mediteranu i našoj mediteranskoj sudbini. Zato što je Mediteran srce civilizacije, žila kucavica našeg identiteta i konačno neki eliksir naše beskonačnosti na Mediteranu. Nastojao sam da „Sunce“ bude koliko homogen, toliko i raznovrstan, dakle, da liči na neku baroknu tapiseriju raskošnog karaktera. U ovoj zbirci za razliku od prethodnih, nekako sam usporio potragu za onim Mediteranom kakvim ga nosimo u našem sjećanju o njegovom veličanstvom i istoriji., ali sam ubrzao navigavanje za Mediteranom nekog mog sopstva, slobode odnosno beskraja“, kazao je Kastel novinarima.

Ta opšta potraga za Mediteranom još ranije je postala Kastelova poetika, pa recimo važi za najznačajnijeg pjesnika mediteranske orijentacije i ugledno je ime mediteranskog pjesništva i književnosti bivše Jugoslavije, dok kritika često govori o „Kastelovom svijetu Mediterana“ i „fenomenu Mediterana“ u njegovom stvaralaštvu.

„U ovoj poeziji Mediteran nije samo istorija ili zemljopis, nije samo neka civilizacijska raskoš i dubina povijesnih karakteristika. Mediteran je ovdje prvenstveno sinonim za naš kosmopolitizam, odnosno za našu sudbinu koja nam otvara vrata svjetskosti“, objasnio je Jovanović Kastel.  

Taj kosmopolitizam kod Kastela vjerovatno je bio i jedan od opredjeljujućih faktora da njegova poezija bude dobro prihvaćena i u svijetu. Poezija mu je prevođena na italijanski, engleski, češki, mađarski, albanski, poljski, makedonski, slovački i slovenački jezik. Zastupljen je u brojnim antologijama crnogorske, ex-Yu, slovenačke, ali i evropske poezije. Uvršten je u internacionalnu antologiju poezije mira i tolerancije „Svim na zemlji mir“, a dobitnik je svjetske Pohvale za poeziju Nosside 2011. koja se dodjeljuje pod pokroviteljstvom Svjetskog poetskog direktorijuma UNESCO-a.