Javnu raspravu organizovalo je Ministarstvo javne uprave, a učesnicima su se u uvodnom dijelu obratili generalna direktorica Direktorata za lokalnu samoupravu Jadranka Vukčević i gradonačelnik Prijestonice Aleksandar Bogdanović.

Vukčević je istakla da se razlozi za donošenje novog zakona ogledaju u potrebi jasnijeg definisanja položaja Prijestonice u normativnom dijelu sistema lokalne samouprave u Crnoj Gori, nedovoljnog predstavljanja i valorizacije crnogorskog kulturno-istorijskog, duhovnog i akademskog nasljeđa Prijestonice i normativnog redefinisanja strukture i uloge Senata Prijestonice.

Razlozi se, kako je navela, ogledaju i u potrebi normativnog jačanje uloge gradonačelnika Prijestonice, jačanje učešća predstavnika Prijestonice u organima upravljanja državnih javnih službi koje imaju svoje sjedište na Cetinje, kao i definisanja načina planiranja i finansiranja razvojnih programa Prijestonice.

Kako je saopšteno iz Ministarstva, Vukčević je kazala da je Nacrtom zakona predloženo formiranje Fonda za razvoj Prijestonice, u kojem bi se prikupljala sredstva za razvojne aktivnosti Cetinja u visini jedan odsto projektovane vrijednosti tekućeg budžeta Crne Gore za svaku fiskalnu godinu.

„Vukčević je, takođe, istakla da je Nacrtom zakona predviđeno preseljenje sjedišta jednog broja državnih organa i drugih institucija, čime će se dodatno ojačati uloga Prijestonice u sistemu Crne Gore“, kaže se u saopštenju.

Prema njenim riječima, pored Rezidencije predsjednika Crne Gore, predloženim zakonom je planirano da sjedište Ustavnog suda bude u Prijestonici.

„Vjerujem da ćemo kroz predložena rješanja u tekstu Nacrta zakona o Prijestonici stvoriti dobre preduslove za brži i kvalitetniji razvoj Prijestonice, a da je poštovanje svih onih vrijednosti koje je Cetinje imalo kroz svoju istoriju obaveza kako države, tako i svih njenih građana“, istakla je Vukčević.

Bogdanović je kazao da se donošenje novog zakona ogleda u potrebi za afirmacijom Cetinja kao crnogorske Prijestonice – simbola crnogorske državnosti i nosioca identiteta crnogorske nacije.

On je ocijenio da će se usvajanjem tog zakonskog rješenja, koje podrazumijeva institucionalno jačanje i definisanje pravno ekonomskih aspekata, Cetinje afirmisati kao Prijestonica svih građana Crne Gore, i dodao da je novim zakonskim rješenjem predviđeno da se razvojna dimenzija grada afirmiše kroz tri ključna pravca.

Bogdanović je kazao da normativno jačanje Prijestonice podrazumijeva jačanje statusne pozicije u sistemu lokalne samouprave.

Kako je naveo, preseljenje važnih državnih institucija jedna je od ključnih aktivnosti koje su Cetinju potrebne da povrati status i značaj kakav zaslužuje.

„Analizirajući istorijski aspekt, zakonom je predviđeno preseljenje sjedišta Ministarstva vanjskih poslova koje će biti smješteno u zdanju bivšeg Ruskog poslanstva, čija je rekonstrukcija u završnoj fazi. Na taj način, Prijestonica će ponovo postati diplomatski centar Crne Gore, što joj istorijski nesumnjivo i pripada“, kazao je Bogdanović.

Pored toga je, kako je pojasnio, predviđeno da na Cetinju bude i Istorijski institut, kao i Fakultet za crnogorski jezik i književnost.

„Posebno značajan aspekat razvojne dimenzije Prijestonice odnosi se na obezbjeđenje finansijskih sredstava za realizaciju razvojnih projekata grada“, rekao je Bogdanović.

Kako je saopšteno iz Ministarstva javne uprave, u raspravi je učestvovao veliki broj građana koji su dali više predloga kojima bi se dokument dodatno unaprijedio.

„Ministarstvo će razmotriti predloge, sugestije i komentare učesnika javne rasprave, nakon čega će sačiniti Izvještaj o sprovedenoj javnoj raspravi, koji će biti objavljen na internet stranici Ministarstva“, kaže se u saopštenju.