OVO jezero je “srce” prirode u podnožju planina
Foto: en.wikipedia.org

Trnovačko

OVO jezero je “srce” prirode u podnožju planina

Crnogorska jezera, smještena u sjevernom dijelu zemlje, sve više privlače pažnju turista.

Odlučiti se da obiđete Crnu Goru, a ne posjetiti brojna jezera, jednostavno je greška koja se ne smije napraviti. Ne uživati i iskoristiti dar prirode, bila bi prava šteta.

Već je opšte poznato koliko je naša zemlja bogata prelijepim jezerima, koji smješteni na različitim lokacijama, postoje u svom vremenu i prostoru. Na čovjeku je da samo na vrijeme uvidi njihov značaj, i bude spremna da uživa i spozna sve čari koje priroda pruža.

Proteklih nedjelja imali ste priliku da saznate mnogo toga o brojnim pećinama, o jezerima, jedinstvenim izvorima, planinama… Ovog puta vam predstavljamo Trnovačko jezero!

Ovo jezero se nalazi u podnožju brojnih planina, što ga automatski čini posebnim, jer je to izuzetno rijetko. Naime, Trnovačko jezero okružuju planine Maglić, Volujak, Bioč, Vlasulja i Trnovački Durmitor.

Smješten na 1.517 metara nadmorske visine, Trnovačko jezero je ledničkog porijekla. A gdje se tačno nalazi? Ovo jezero se nalazi na krajnjem zapadnom dijelu Crne Gore, i to nedaleko od granice sa Bosnom i Hercegovinom.

743418Qb7pvVcVcI

Koliko je priroda „moćna“, još jednom možemo vidjeti iz primjera Trnovačkog jezera. Naime, ovo jezero ima oblik srca, što je brojnim turistima koji se odluče da ga posjete, veoma interesantno. „Srce“ modrozelene boje, dugačko je 825 metara, široko 715, a duboko čak devet metara. Vodom se „napaja“ atmosferskim putem i manjim izvorima.

Ono što je veoma karakteristično je, da je na plitkim zapadnim dijelom jezera voda bistra, i u tankom sloju bezbojna, a kako jezero postaje dublje, u pravcu istoka, voda postaje sve više zelene boje. Bez uticaja čovjeka, u svom vremenu i po prirodi stvari, ovo jezero godinama budi znatiželju kod mnogobrojnih avanturista, koji su željni da testiraju svoje mogućnosti, spremni da se „predaju“ svemu onome što priroda pruža, i uzmu najbolje od nje.

Ukoliko ste ljubitelj pješačenja, Trnovačko jezero može biti pravi izbor za vas, jer se do njega može stići na nekoliko načina. Npr.do jezera možete doći šumskim putem od Tjentišta, preko Dragoš sedla, gornjeg toka Perućice i katuna na Prijevoru. Dalje od Prijevora se ide stazom kroz suvu jezerinu, a do jezera se može stići za 1,5 sati hoda.

Ako se pak odlučite da put Trnovačkog jezera krenete iz pravca Plužina, do njega vas vodi staza uz rijeku Vrbnicu i pored Malog i Velikog Stabanjskog jezera. S obzirom da je na ovom pravcu veliki uspon, a samim tim je staza naporna, očekujte da ćete do Trnovačkog jezera stići za nekih pet do šest sati.

Upravo su karakteristične staze i neobičan teren, ono što “privlači” avanturiste da istraže ovaj teren, i “suoče” se sa izazovima koje priroda stavlje pred njih.

Trnovčko jezero takođe spade u grupu gorskih jezera, kojih u Crnoj Gori ima nebrojeno, i koja su kao takva posebno interesantna. Iako je okruženo planinama, ovo jezero je u toku ljetnjih mjeseci, kada je svakodnevno na ovom području prisutan veliki broj zaljubljenika u prirodu, pogodno za kupanje, pa i za pecanje i kampovanje.

Često, Trnovačko jezero je “stanica” planinarima da nastave dalje u obilazak prirodnih ljepota, kao što je npr.planina Maglić, koja se nalazi nešto visočije, na visini od 2.386 metara nadmorske visine.

Takođe, treba napomenuti da se u podnožju Maglića, u njegovoj neposrednoj blizini, nalazi i prašuma Perućica, koja već pripada području Bosne i Hercegovina, a tu je i Nacionalni park Sutjeska, takođe u ovoj zemlji.

Dakle, i više nego dovoljno razloga da upravo Trnovačko jezero bude vaša sljedeća destinacija, koju morate obavezno posjetiti. Počelo je ljetnje računanje vremena, što znači da će dan biti duži, a vi ćete imati više vremena da obiđete sve ono što vas zanima. Proljeće i ljeto je pred vama, pa ga iskoristite na najbolji mogući način, a boravak u prirodi je nešto, sa čim sigurno ne možete pogriješiti.

Kolektiv

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.