Na sastanku sa predsjednikom Opštine Aleksandrom Žurićem istakao je da motivacijom žele da doprinesu da se lokalna uprava uključi u projekte koje Zavod nudi kroz aktivne mjere zapošljavanja, i kroz Fond za rehabilitaciju.

“Bijelo Polje prednjači na sjeveru Crne Gore u apsorpciji sredstava koje Zavod za zapošljavanje ima kroz različite programe, i sa zadovoljstvom mogu konstatovati da se veliki broj projekata realizuje”, kazao je Mustafić.

On je istakao da su u sadašnjem grantu, koji je prije nekoliko dana završen, projekti iz Bijelog Polja dobili su 406 hiljada eura.

“Osam grantova je u pitanju, gdje će se kroz različite projekte uposliti i veliki broj lica sa indvaliditetom, što znači da je i u tom dijelu Bijelo Polje stasalo da kroz pisanje projekata, učešće na grantovima ima ozbiljne ekipe koje su osposobljene da uzmu sredstva i da uposle OSI”, kazao je Mustafić.

Smatra da je to jako važno za Opštinu, državu i “naravno za bolju inkluziju OSI u sistem države”.

Direktor Zavoda za zapošljavanje Crne Gore kazao je da je najvažnije podsticati zapošljavanje mladih lica i onih koji se nalaze duže na evidenciji Zavoda kroz projekte koji će biti održivi i koji će napraviti pomak u boljoj slici privrednog ambijenta Bijelog Polja i drugih gradova sjevera.

On je najavio i nove programe zapošljavanja mladih ljudi, koji će se realizovati nakon potpisivanja Sporazuma Zavoda sa Investiciono razvojnim fondom, a koji će nuditi mladim preduzetnicima započinjanje novih biznisa.

“Očekujem punu uključenost opštine, konstruktivne prijedloge, i naravno da sve lokalne službe sarađuju sa našim”, kazao je Mustafić.

Smatra da ipak ne zavisi sve od Zavoda i opština, jer je privredni ambijent na teritoriji cijele Crne Gore jako kompleksna priča, te da se  moraju uključiti svi faktori, a posebno je važno da ljudi budu više zainteresovani za pokretanje sopstvenih biznisa nego za rad u lokalnim upravama.

Predsjednik Opštine Bijelo Polje Aleksandar Žurić istakao je da je Zavod za zapošljavanje Crne Gore od vraćanja nezavisnosti do danas ocijenjen kao organizacija sa najvećim koeficijentom kompatibilnosti sa evropskim propisima i standardima.

“To se naravno odnosi i na Zavod u Bijelom Polju, gdje postoji dobro organizovana struktura,ali uprkos tome stopa nezaposlenosti ne opada, već dostiže i do 30%. Sa oko 3 950 do 4 100 broj nezaposlenih porastao je na 4 500, od čega imamo 436 visokoškolaca”, kazao je Žurić.

Smatra da je tranzicija u Bijelom Polju ostavila trag i  dovela do povećanja nezaposlenosti, tj. ne baš uspješna privatizacija velikih giganata kao što su Vunarski, Imako,Petoljetka,Bjelasica, Budimka.

“Novi vlasnici su stare fabrike posmatrali kao imovinu, a ne kao kompanije koje bi trebalo da nastave da rade sa barem približno jednakim brojem uposlenika. To je dovelo do toga da se jedan značajan broj ljudi u srednjim godinama koji nisu spremni ni za prekvalifikaciju ni za nove poslove, nađe na evidenciji Zavoda za zapošljavanje”, pojasnio je Žurić.

On je naglasio činjenicu da u Bijelom Polju prvi put poslije rata imamo tri velike fabrike koje se otvaraju.

“Fabrika Peletara koja je otvorena prije nekoliko mjeseci, vrijedna 4,5 miliona eura, zatim završena nova fabrika za preradu mesa sa stranim suinvestitorom iz Lombardije, koja je koštala 6 miliona, a čije će otvaranje biti za nekoliko dana, a završava se i fabrika za preradu mlijeka za farmom, koja je do sada koštala 15 miliona eura. U međuvremenu imamo i prodate kapacitetete Vunarkog kombinata, pokrenut stečaj kojim ćemo do kraja godine dobiti partnera za kisjelu vodu "Rada", a za nekoliko dana započinjemo novi poslovni kompleks od 15 hiljada kvadrata u najužem jezgru grada”, rekao je Žurić, i dodao da su to pomaci u privredi koji predstavlju sumblimat napora kako Lokalne uprave tako i Zavoda za zapošljavanje i da su iako nedovoljni veoma bitni.

Predsjednik Opštine Bijelo Polje istakao je da se broj nezaposlenih povećao sa Zakonom koji je regulisao naknade za majke sa troje ili više djece, te da se nada da će se država suočiti sa tim problemom.

“Od 3 000 onih koji su dobili pravo na naknadu 2/3, tačnije 1 995 je sa Zavoda, a preostali su na to pravo prešli sa drugih prava koja su u tom trenutku koristili”, kazao je Žurić i dodao da to najbolje govori o tržištu rada danas i o njegovoj strukturi.

On je Mustafića zamolio da izvrši snažan uticaj kako bi mjere i aktivne politike na tržištu rada dobile veće mjesto u državnom budžetu.