„Prije deset godina dobio sam unapređenje. I iskreno, koliko god da je uzbuđujuće bilo unapređenje, bio sam prestrašen. Osjećao sam da nemam dovoljno vremena da uradim sve što sam želio i da uradim sve što sam smatrao da je trebalo da uradim.

Čuo sam da su knjige o produktivnosti korisne i odlučio sam da im dam priliku. Nadao sam se da će me one naučiti kako da uradim više, za manje vremena. Ne samo da su mi pomogle da postignem taj cilj, nego su mi pomogle i oko drugih životnih aspekata.

Nakon što sam pročitao više od 100 knjiga o produktivnosti, saznao sam da postoji nekoliko elemenata za održavanje produktivnosti i efektivnosti. Da bih vama pomogao, sastavio sam listu.

Nemojte da vam drugi postavljaju rokove, postavite ih sami

Odrastajući u našem struktuiranom školskom sistemu, učenici su navikli da im se određuju rokovi i da se prema tome upravljaju kada rade. Ovo odjednom postaje problem kada nemate rok koji treba da se ispuni. Obično postajemo lijeni, jer ne osjećamo da je nešto hitno. Zato ljudi koji su bili odlični u školi najčešće budu prosječni u životu. Uspješni ljudi ne čekaju, oni postavljaju rokove svojim ciljevima. Ključ je u proaktivnosti, a ne pasivnosti.

Vodite računa o svom vremenu kao što je slučaj i sa računom u banci

Mislimo da sebe dobro poznajemo. Ali kada bi nas neko upitao, sigurno ne bi uspjeli da se sjetimo šta smo prošle godine u ovo vrijeme radili. Vrijeme je nešto najvrijednije što posjedujemo i trebalo bi da o njemu vodimo računa kao o svom bankovnom računu. Kao što stara poslovica kaže – vrijeme je novac. Vi uvijek možete zaraditi više para, ali nikada nećete nadoknaditi protraćeno vrijeme.

Ne usmjeravajte se na slabosti, usavršite ono što je dobro

Često radimo na tome da poboljšamo naše slabosti. Ali to ne bi trebalo da bude naš prvi cilj. Najvažnija stvar je da se prvo poboljšaju naše dobre strane. Ako nešto radite dobro, to znači da imate osnovu za dalji napredak.

Slabosti nas ograničavaju jer počinjemo od nule, sve je novo i nekada je teško otkriti „šta radi“. Ali jednom kada nađete svoje slabosti možete iskoristiti svoje prednosti da biste ih savladali.

Rangirajte zadatke prema prioritetu, a ne prema vremenu u kojem ste ga dobili

Nije svaki zadatak jednako važan. Uvijek upitajte sebe: šta treba odmah da se uradi? Redovno rangirajte svoje zadatke i uradite najprije one najvažnije.

Ne uzimaj više nego što možeš da progutaš

“Ne možete pojesti cijelu picu odjednom.” I dok vam ova izjava može djelovati kao izazov, poenta svega je da mi nekada možemo pomisliti da možemo sami da riješimo ogromne zadatke. Ako uzimamo previše nego što možemo da postignemo, velike su šanse da ćemo se razočarati i izgubiti motivaciju.

Pametni znaju da delegiraju

Ne bi trebalo da se osjećate obaveznim da sve sami obavljate. Raditi više ne znači i raditi bolje. Štaviše, ako imate suviše obaveza možete nešto zanemariti jer imate suviše obaveza. Važno je prepoznati koji zadaci se mogu delegirati kako biste se usmjerili na važnije i izazovnije stvari.

Koristite mozak za razmišljanje, a ne za pamćenje

Informacije su neograničene i nemoguće je sve zapamtiti. Nekada i zaboravimo šta sve znamo. Postoji nekoliko načina kako da organizujemo naše misli i ideje: putem kompjutera, bilježnica, telefona, itd.

Ocijenite produktivnost na kraju dana

Na kraju dana odvojite vrijeme da se osvrnete na stvari koje ste postigli i na ono šta bi se moglo poboljšati. Upitajte sebe ova pitanja:

-Šta sam dobro uradio?

-Šta sam loše uradio?

-Zašto neke stvari nisam odradio kao što je planirano?

-Šta sjutra mogu bolje da uradim?

Ako se ne osvrćemo na ono što smo uradili, onda se oslanjamo na svoj prirodan rast. Uspješni ljudi se usmjeravaju na namjernu praksu, gdje aktivno mogu da identifikuju i fokusiraju se da bi se poboljšali. Čak i kada ste nešto dobro odradili, razmislite šta se može popraviti.