Dikić je u sudnici kazao da je optužnica "neosnovana, lažna, izmišljena", da je  "najobičnija bajka" i izrazio nadu da će njeni "autori odgovarati".

"Nikada nisam bio pripadnik kriminalne organizacije, niti ću ikada biti.". Istakao je da je ova optužnica za njega uvreda jer je uvijek bio na strani pravde,policajac i profesionalac.

"Ne postoji moja lična odgovornost, zato ne osjećam nikakvu krivicu", rekao je Dikić.

Dikić je kazao da je Crnu Goru došao kako bi posjetio Manastir Ostrog po preporuci prijatelja nakon što se razbolio. Kazao je da od svih optuženih zna samo prijateljicu Kristinu Hristić, koja je sa njim došla u Crnu Goru. Takođe je dodao da je u našu zemlju došao kako bi nabavio alternativne medikamente da se izliječi.

Kazao je da Sinđelića nije poznavao od ranije i da ga je Sinđelić preko društvene mreže Facebook kontaktirao sa željom da se upoznaju. Sinđelić ga je kako kaže i pozvao na protest u Podgorici.

Dikić tvrdi da nikada ne bi napao policiju, jer je, kako je rekao, policijska uniforma za njega svetinja. Zbog zdravstvenog stanja zatražio je ukidanje pritvora.

Sinđelića je, reako je, upoznao u Nišu, oktobra prošle godine, te da mu on nije govorio o bilo kakvom kriminalnom planu za nasilnu smjenu u Crnoj Gori, već je pomenuo protest protiv NATO-a u Podgorici.

Dikić je kazao da misli da je Sinđelić bio "instruisan" i da ga je s ciljem "molio" da dođe u Crnu Goru i govori na skupu protiv NATO.

Penzionisani general Žandarmerije je rekao i da je odmah po hapšenju ponudio saradnju sa Tužilaštvom i optužio tužioca Milivoja Katnića za pritisak na njega.

Dikić tvrdi da mu je tužilac Katnić rekao: "Generale, ja ću tebi spakovati robiju, pa neka te sud oslobodi"…te da je na ponuđenu saradnju od strane penzionisanog komandanta Žandarmerije odgovorio: "Ne možemo tako, što ćemo sa ovim oružjem, ne možemo ga staviti ovim jadnicima (ostalim optuženim), spakovaćemo ga generalu, on je vojnik".

Dodaje da bi o kriminalnom planu, da je znao za njega, obavijestio nadležne organe u Srbiji.

"Ne bih dozvolio da mi se ovde sudi za nešto što ne postoji. Nažalost, ja ništa nisam znao, tu je problem.

On je kazao da mu je glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ponudio da bude aboliran ako "opozove grupu koja je došla u Crnu Goru".

Dikić je rekao da je to odbije, jer on nije imao "nikakve ljude u Crnoj Gori" i ništa nije mogao da opozove.

Dikić tvrdi da nikada ne bi napao policiju, jer je, kako je rekao, policijska uniforma za njega svetinja. Zbog zdravstvenog stanja zatražio je ukidanje pritvora.

Zbog dobacivanja i negodovanja, sutkinja Suzana Mugoša je odlučila da isprazni dio sudnice gdje su bili smješteni poslanici Demokratskog fronta i rodbina optuženih. 

Današnji pretres prekinut je zbog isteka radnog vremena, a biće nastavljen sjutra u devet sati.

Lideri Demokratskog fronta (DF) Andrija Mandić i Milan Knežević stigli su oko 9 sati ispred zgrade Višeg suda. Nekoliko desetina pristalica sa transparentima bilo je ispred ulaza u sudu, kako bi im pružili podršku na današnjem suđenju. Do početka jutrošnjeg suđenja ispred Višeg suda se okupio veći broj prostalica, ali im nije dozvoljeno da uđu da uživo prate suđenje, zbog popunjenosti sudnice. Zbog velikog interesovanja javnosti, suđenje za pokušaj državnog udara se direktno prenosi na nekoliko televizija u Crnoj Gori.

Lider Demokratskog fronta Andrija Madić, uoči današnjeg suđenja kazao je da je Demokratski front u međuvremenu uspio da se pojavi sa nizom novih dokaza koji teško optužuju crnogorsko tužilaštvo da su podmetnuli oružje, jer, kako je istakao, državnog udara bez oružja nema.

„U tim njihovim naivnim spletkama i igrama potkralo se mnogo greški koje ćemo uspjeti da dokažemo u ovom postupku i vjerujem kroz izjave ljudi koji su optuženi doći do one istine gdje će se na kraju za ovu blamažu, sprdnju odgovarati ljudi iz Tužilaštva", poručio je Mandić, javlja Anadolija.

Takođe, uoči suđenja izjavu za medije dao je i Milan Knežević koji je rekao da oni u DF-u sa nestrpljenjem očekuju nastavak ovog, kako je kazao, "montiranog političkog procesa".

„Želim da građani Crne Gore u direktnom tv prenosu što prije saznaju istinu o udruženom kriminalnom djelovanju režima, Tužilaštva i crnogorskih sudova. Mi ćemo danas predati zahtjev za vraćanje pasoša kolegi Mandiću i meni jer smo dobili službeni poziv za putovanje u Moskvu na poziv zamjenika glavnog sekretara "Jedinstvene Rusije"- Sergeja Železnjaka" , poručio je Knežević.

Optužnicom Specijalnog tužilaštva obuhvaćeni su dvojica ruskih državljana, Eduard Šišmakov i Vladimir Popov, srbijanski državljani Miloš Jovanović, Nemanja Ristić, Predrag Bogićević, Bratislav Dikić, Kristina Hristić, Branka Milić, Milan Dušić, Dragan Maksić, Srboljub Đorđević.

Optužnicom su obuhvaćena i trojica crnogorskih državljana – lideri Demokratskog fronta Andrija Mandić i Milan Knežević, kao i Mihailo Čađenović, službeni vozač DF-a.

Prema optužnici tužilaštva, 16. oktobra 2016. godine u Crnoj Gori je spriječen državni udar. Prema navodima tužioca Milivoja Katnića, u noći održavanja parlamentarnih izbora bilo je planirano da dođe do upada u Skupštinu, kao i da se uhapsi i likvidira bivši premijer Milo Đukanović.

Shodno optužnici Tužilaštvo vjeruje da su lideri DF-a Andrija Mandić i Milan Knežević postali članovi grupacije koju su na teritoriji Crne Gore, Srbije i Rusije oformili dvojica ruskih agenata Eduard Širokov (Šišmakov) i Vladimir Popov s ciljem da nasilno sruše vlast.

Kako piše u posljednjoj naredbi za proširenje istrage, Andrija Mandić je imao značajnu ulogu u djelovanju kriminalne grupe. Prema uputstvima organizatora kriminalne organizacije, lider DF-a je vrbovao osobe koje su bile spremne da učestvuju u pripremanju i izvršenju masovnih demonstracije i nasilno zauzimanje zgrade Skupštine Crne Gore. 

Jedno od zaduženja lidera Demokratskog fronta bilo je i da organizuje protestne mitinge ispred Skupštine koji će biti korišćeni radi realizacije kriminalnog plana i nasilnog ulaska u Skupštinu. 

Osumnjičeni Milan Knežević nije imao toliko brojna zaduženja kao Mandić. On je, prema stavu Tužilaštva, bio zadužen za komunikaciju između članova kriminalne organizacije i prenošenje poruka. 

U naredbi je precizirano da je Knežević bio zadužen da postupa po uputstvima organizatora i članova kriminalne organizacije, da prenosi poruke i uputstva između članova, održava komunikaciju sa drugim članovima koji su u inostranstvu.

Specijalno tužilaštvo tražilo je od kolega iz Srbije izručenje dvojice njihovih državljana Nemanje Ristića i Predraga Bogićevića, za koje se sumnja da su trebali da dovedu grupe koje bi bile spremne da ispred zgrade Skupštine izazovu haos. Molbe crnogorskih vlasti su odbijene.

Mirko Velimirović, ključni čovjek za razotkrivanje operacije, u međuvremenu je uslovno osuđen, dok je Aleksandru Sinđeliću dodijeljen status svjedoka saradnika.

Sporazume sa Tužilaštvom potpisali su Nikola Đurić, Siniša Ćetković, Aleksandar Čurović, Dejan Stanojević i Ivica Matić. Oni su pristali da provedu po pet mjeseci u zatvoru.

Srpski državljani Aleksandar Aleksić, Miloš Aćimović i Perica Andrić 17. februara su u sudnici Višeg suda priznali da su bili dio kriminalne organizacije. Prema njihovim iskazima, plan je bio da nasilno uđu u zgradu Skupštine i čekaju dalja naređenja ukoliko Demokratski front izgubi na parlamentarnim izborima.

Oni su osuđeni na po pet mjeseci zatvora zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije. 

Suđenje je u julu odgođeno zbog zahtjeva advokata odbrane za izuzeće glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića.

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković odbio je zahtjev za izuzeće Katnića i postupajućeg tužioca Saše Čađenovića u postupku koji se vodi zbog krivičnog djela stvaranje kriminalne organizacije i terorizam u pokušaju.