Kao i drugi organi, mozak može da pretrpi razna oštećenja, čak i ona koja nisu previše očigledna, piše Avaz.ba. Neke svakodnevne navike  imaju negativan uticaj na mozak, a mi često toga često nismo ni svjesni. Neke od njih su sljedeće:

Nedostatak komunikacije

Samo 10 minuta komunikacije dnevno povećava mentalne sposobnosti. Uopšte nije neophodno da izađete i razgovarate sa prvom osobom koju vidite, razgovor sa prijateljicom ili rođakom putem telefona takođe stimuliše mozak.

Previše šećera

Prema istraživanju, velika količina šećera negativno utiče na neurotrofični faktor mozga koji je odgovoran za proizvodnju neurona. On je veoma važan za formiranje dugoročne memorije i učenja.

Nedostatak vježbanja mozga

Prema naučnicima, vrhunac produktivnosti mozga je dostignuta od 16 do 25 godine, nakon čega polako opada. Međutim, obimna istraživanja su pokazala da redovno vježbanje mozga (čitanje, rješavanje zagonetki) može znatno da poboljša njegove performanse, čak i kod ljudi koji imaju prve znake senilne demencije.

Preskakanje doručka

Studije pokazuju da deca koja doručkuju redovno prave mnogo bolje rezultate u školi , naročito u nauci. Preskakanje doručka uzrokuje smanjenje nivoa glukoze u krvi, što negativno utiče na funkcionisanje mozga.

Brza hrana

Previše brze hrane u ishrani i konstantno prejedanje negativno utiču na veze između moždanih ćelija. Pored toga, konzumiranje previše brze hrane može da izazove depresiju.

Sladoled

Sladoled može da izazove iznenadnu glavobolju. Vjeruje se da on i sve hladne poslastice smanjuju krvne sudove. Tijelo, pokušavajući da spriječi hipotermiju, šalje toplu krv u mozak, što zauzvrat širi krvne sudove. To je razlika, prema naučnicima, zašto dolazi do glavobolje.

Mobilni telefoni

Studija sa pacovima pokazala je vezu između raka mozga i upotrebe mobilnih telefona. Ljekari savjetuju da koristite zvučnik ili slušalicu za razgovore i da ne postavljate telefon blizu jastuka dok spavate.

Pokrivanje glave tokom spavanja

Kada spavamo pokrivajući glavu ćebetom, smanjujemo količinu kiseonika koji ulazi u naše tijelo, jer u ovom slučaju moramo da dišemo već "reciklirani" vazduh koji je zasićen ugljen dioksidom. Ovo stvara nedostatak kiseonika za naš mozak.

Dehidratacija

Kao što znate, ljudski mozak je 70 do 80 odsto vode. Pored toga, voda je odgovorna za isporuku neophodnih supstanci u mozak. Mozak deluje najefikasnije kada nema H2O.

Alkohol

Prema istraživanju, konzumiranje alkohola uništava veze između moždanih ćelija. Međutim, postoje dobre vijesti: za one koji prestaju da piju alkohol, mozak se na kraju vraća u normalu.

Pušenje

Kao što je istraživanje pokazalo, pušenje ne vodi samo prema fatalnim oboljenjima, već i na smanjenje debljine moždanog korteksa. Takva oštećenja mogu značajno da utiču na mentalne sposobnosti, jer je ovaj dio mozga, između ostalog, odgovoran za razmišljanje.

Nedostatak vježbanja

U jednoj istraživanju je utvrđeno da fizičke vježbe imaju blagotvorno dejstvo na dugotrajnu memoriju.