Pravilan pristup prevenciji prehlada, slabljenja imuniteta i depresije, kao najčešće zdravstvene izazove koji se povezuju s početkom jeseni je birati sezonsku hranu, intenzivirati fizičku aktivnosti i boraviti na čistom vazduhu, savjetuje prim. dr. Jasmina Hanjalić, specijalista Urgentne medicine.

Hanjalić je u razgovoru za agenciju Anadliju naglasila da je organizam potrebno pripremiti kako za ostala godišnja doba, tako i za jesen jer je ona poznata po varljivim temperaturama, naglim promjenama vremena zbog čega sa sobom nosi i određene rizike.

"Rekla bih da su, zapravo, opšte mjere zdravog života - fizička aktivnost, koliko je moguće zdrava ishrana, boravak na čistom vazduhu, šetnja mjere koje omogućavaju nama da imamo što bolju odbranu od mikroorganizama koji vrebaju sa svih strana", istakla je Hanjalić.

Dr Hanjalić savjetuje boravak na čistom vazduhu

Jesenje vrijeme, kao i proljećno, donosi i niz alergija, a povećava se i procenat vlažnosti vazduha  što takođe utiče na disajne puteve.

Objasnila je da dolaskom jeseni dolazi do pojave viroze, za koju je nemoguće napraviiti posebnu preventivu osim jačanja opšteg stanja imuniteta te je apelovala na roditelje da ne paniče u slučaju blagog povišenja tjelesne temperature njihovog djeteta.

"Preporučila bih da roditelji ne budu uplašeni ako njihovo dijete dobije temperaturu koja je između 37 i 38,5 stepeni. Djeca imaju veću temperaturu nego odrasli, brže reaguju. To može biti bezazlena viroza i obično u apotekama svi mogu kupiti blage kapi za nos, ako je nos zapušen. Ako se tegobe produže duže od dva ili tri dana onda da se jave nadležnoj pedijatrijskoj službi u domovima zdravlja", savjetuje specijalista urgentne medicine.

Dolaskom hladnih dana dobra higijena postaje sve važnija, jer je ključna za prevenciju širenja virusa gripe i prehlade, a podjednako je važna i kvalitetna ishrana.

"Dosta toga proističe iz nesprovođenja adekvatnih higijenskih i dijetetskih mjera. Pritom, ovdje dijetu ne smatramo u klasičnom smislu. Dijetetske mjere su mjere pravilne ishrane. Apelujem i kao doktor i kao majka da se djeci daje svježa, oprana hrana sa dosta povrća, voća, prirodne supe, i da se nikako ne daju razne prerađevine što je za mene neprihvatljivo. Preporučujem da djeca jedu redovno, pravilno, raznovrsno, da budu na vazduhu, da šetaju i imaju normalne fizičke aktivnosti", kazala je Hanjalić.

Uticaj elektronskih uređaja na fizički razvoj djeteta 

Mnogi primjećuju da danas djeca sve više vremena provode pred ekranima bilo mobilnih telefona, tableta, računara ili televizora, a sve manje u prirodi zbog čega u potpunosti gube sposobnost povezivanja s prirodom što, smatra Hanjalić, utiče na njihov cjelokupan razvoj.

"To, naravno, proizvodi velike probleme u njihovom razvoju, fizičkom razvoju, razvoju kičme, zglobova. Oni nemaju atletski tip organizma, oni ne trče, njih sunce ne vidi i to je jako loše. Ne treba djeci kupovati nikakve preparate koji imaju ovaj ili onaj vitamin nego ih treba prepustiti jednom prirodnom, spontanom životu, da budu na suncu, da jedu oprano voće (više puta u toku dana), da piju dovoljno tečnosti, da žive sa prirodom...", navela je Hanjalić.

U tom duhu, pozvala je roditelje da ne drže djecu u kući zbog određenih strahova, već da zajednički istražuju prirodu i iskoriste blagodati Sunca koje, između ostalog, učestvuje i u stvaranju D vitamina neophodnog za jačanje imuniteta.

Borba protiv jesenje depresije 

Promjena godišnjeg doba, učestale padavine i manjak svjetlosti dovodi i do pojave takozvane jesenje depresije. Hanjalić ističe da su zbog naglih promjena vremena, sve učestalija javljanja psihički nestabilnih osoba, ali i porast slučajeva samoubistva.

Kako bi izbjegli pogoršanje stanja, Hanjalić pacijentima i njihovim porodicama savjetuje da što više vremena provode vani, na izletištima i u šetnji i da ni u kojem slučaju ne prestaju s terapijom.

"Naš narod na Balkanu generalno čim se malo bolje osjeća prestaje sa terapijom s opravdanjem da ne ošteti jetru, što je veoma loše. Za neke lijekove je potrebno nekoliko sedmica da oni počnu djelovati naročito kod pacijenata koji imaju neka depresivna oboljenja. Antidepresivima treba od četiri do šest nedjelja dok započnu djelovati", pojasnila je Hanjalić.

Budući da jesen zahtijeva da se organizam prilagodi novim temperaturnim promjenama, preostali dani ljeta za svakog bi mogli biti idealan period za jačanje obrambenih snaga organizma i postizanje kako psihičke tako i fizičke ravnoteže.