Za početak islamskog kalendara uzima se Hidžra, termin koji u arapskom jeziku označava preseljenje ili seobu, dok u povijesti islama ovaj termin se odnosi na preseljenje Poslanika Muhammeda iz Meke u Medinu, usljed progona i pritisaka koje su nad njim vršili idolopoklonici iz njegovog rodnog grada, koji su pokušali i izvršiti atentat na Poslanika Muhameda neposredno pred njegov odlazak iz Meke.

Hidžra se dogodila 622. godine, kada je Poslanik Muhamed zajedno sa muslimanima Meke napustio svoj rodni grad i prešao u tadašnji Jasrib, oazu udaljenu oko 350 kilometara sjeverno od Meke. Jasrib nakon Hidžre postaje središte Muhamedovog  djelovanja te mijenja naziv u Medinat al-Nabi (arap. Poslanikov grad) ili, kraće, Medina.

- Hidžra je prekretnica i podstrek da se ide naprijed -

O značaju Hidžre za muslimane i islam za Anadoliju je govorio Elvedin ef. Klisura, pomoćnik glavng imama Medžlisa Islamske zajednice Sarajevo.

Foto: AA, Elvedin ef. Klisura

Govoreći o Hidžri, efendija Klisura je naglasio kako činjenica da su muslimani tadašnjeg doba odlučili formirati svoj kalendar upravo od Hidžre, ponajbolje govori i o koliko bitnom događaju je riječ.

“Kada govorimo o Hidžri, ali i o drugim važnim događajima, mi se pretežno baziramo na historijske činjenice. Međutim, svaki događaj iz života Poslanika Muhameda sa sobom nosi mnogo više poruka i pouka koje su nam neophodne da bi te događaje pravilno shvatili”, kazao je Klisura, te dodao kako “Hidžra predstavlja jednu prekretnicu, događaj koji svakom muslimanu daje snagu i bodri da ide dalje. Hidžra nipošto ne znači bijeg, ona je pobjeda”.

Klisura je podsjetio na hadis, riječi Poslanika Muhameda, koji se dotiču upravo Hidžre i njenog značaja, a u kojem se kaže “najbolji musliman je onaj od čijeg su jezika i ruku mirni i sigurni drugi muslimani, a najbolji je vjernik onaj koji je najljepše naravi. Najbolji muhadžir (iseljenik) je onaj koji se čuva Alahovih zabrana; a najveći borac (mudžahid) je onaj koji se bori protiv svojih strasti u ime Alaha”.

Naglasivši kako je smisao Hidžre činjenica da je čovjek spreman ostaviti sve što ne valja, te krenuti ka putu dobra, Klisura je naveo da, iako su to mnogi tvrdili, Poslanik Muhamed nije ostavio svoje rodno mjesto. To, kako je kazao, potvrđuje i činjenica da kada je, izlazeći iz grada, rekao: “Da me narod moj iz tebe ne istjeruje, nikada te ne bih napustio.”

O Hidžri govori i Kur’an, a u ajet sure En-Nisa, se kaže: “Onaj ko se iseli Allaha radi naći će na Zemlji mnogo mjesta, uprkos svojih neprijatelja, i slobodu. A, onome ko napusti svoj rodni kraj radi Allaha i Poslanika Njegova, pa ga stigne smrt, nagrada od Allaha njemu je sigurna…”

Efendija Klisura istakao je kako su svi Božiji poslanici imali jedan vid Hidžre, te dodao da je Hidžra na neki način imanentna i kada su u pitanju vjernici.

- Razum i bolje djelovanje -

“Kada posmatramo Hidžru u tom kontekstu, danas imamo i konkretan primjer naše braće i sestara Rohindža muslimana iz Mijanmara. Hidžra je, dakle, imanentna i sa vjernicima, jer oni uvijek traže iskorak ka boljem. Situacija muslimana u mekanskom periodu bila je neizdrživa, ali je Uzvišeni Alah dao izlaz, jer su se muslimani oslonili na Njega i bili uvjereni da je njihov put istina”, kazao je Klisura.

Na samom kraju je uputio i poruku povodom Nove 1439. hidžretske godine:

“Svim muslimanima u regiji i širom svijeta neka je mubarek Nova 1439. hidžretska godina. Neka nam Alah podari razuma da možemo iščitavati i razumijevati ono što Hidžra sa sobom nosi kako bi nam to omogućilo bolje djelovanje u narednoj godini.”