U Bundestag će prvi put vjerovatno ući i evroskeptična, antiimigrantska partija Alternativa za Njemačku (AfD), koja prema anketama ima podršku između 10 i 12 odsto birača.

Prema istraživanjima javnog mnjenja, Hrišćansko-demokratska unija (CDU) će osvojiti 37 odsto glasova, čime će Merkel moći da dobije četvrti mandat na čelu vlade.

Njen glavni protivkandidat, lider Socijaldemokratske partije (SPD) Martin Šulc, nije uspio da ozbiljnije naškodi CDU tokom izborne kampanje, a ankete predviđaju da će osvojiti malo više od 20 odsto glasova.

Najveća neizvjesnost je da li će CDU i SPD, dvije najveće partije koje su zajedno formirale vladu 2013, ostati u "velikoj koaliciji", ili će Merkel u novu vladu pozvati liberalnu partiju Slobodne demokrate (FDP) ili Zelene. FDP prema anketama ima podršku 9,5 odsto birača, a Zeleni 7,5 odsto.

Malo je vjerovatno da će poslije izbora koaliciju formirati SPD, Zeleni i ljevičarska partija Linke. Manjinska vlada bi bila neuobičajena za njemačku politiku, ali ni ta mogućnost nije isključena.

Američki institut za strategijske prognoze Stratfor ocjenjuje da će Merkelini konzervativci i Šulcove socijaldemokrate pokušati da izbjegnu "veliku koaliciju", što znači da će manje partije imati veliku ulogu u formiranju naredne vlade.

Za razliku od nedavnih izbora u Francuskoj i Holandiji, malo je vjerovatno da će u vladu ući evroskeptici i nacionalisti, pošto je većina partija isključila saradnju s AfD.

Stratfor dodaje da će rezultat izbora vjerovatno biti jedan od najpodijeljenijih parlamenata koji je Njemačka imala proteklih više decenija.

Izvjestan je ulazak desničarske partije, čija je popularnost znatno porasla zbog straha od migranata i terorističkih prijetnji. Za četiri godine postojanja, AfD je ušla u 13 od 16 parlamenata nemačkih pokrajina, kao i u Evropski parlament. Ipak, poslije početnog zaleta, AfD je djelimično izgubila podršku, navodi Dojče vele.

Stratfor navodi da će od sastava nove vlade zavisiti i pregovori o reformi Evropske unije, u kojima će Njemačka kao najjača evropska ekonomija imati značajnu ulogu.

Kada je u pitanju Bregzit, stav nove njemačke vlade, bez obzira na sastav, vjerovatno se neće promijeniti.

Veća je vjerovatnoća da će vlada pod vođstvom CDU povećati izdvajanja za odbranu u skladu sa ciljem NATO-a da vojni budžet bude dva odsto bruto-domaćeg proizvoda, nego ako vladu formira SPD.

Na unutrašnjem planu, jaka ekonomija, snažno povjerenje i niska nezaposlenost na strani su Angele Merkel.

S druge strane, kancelarka je bila na meti kritika 2015. poslije odluke da otvori vrata migrantima i izbjeglicama, a pitanja imigracije i nacionalne bezbjednosti bila su među najvažnijim tokom izborne kampanje.

Merkel i Šulc, kao i većina drugih partijskih lidera, protiv su postavljanja ograničenja broja migranata koji mogu da uđu u Njemačku na godišnjem nivou, ali je sestrinska partija CDU iz Bavarske, Hrišćansko-socijalna unija za ograničenje na 200.000 tražilaca azila.

Evroskeptična AfD je za potpuno zatvaranje granica za migrante i deportaciju migranata kojima nije odobren azil.

U nedjelju će 61,5 miliona Njemaca s pravom glasa birati 598 poslanika donjeg doma parlamenta.

Birači na jednom dijelu listića glasaju za političku partiju i na taj način se proporcionalnim sistemom bira polovina poslanika. Na drugom dijelu glasaju za okružne predstavnike, koji se biraju većinskim sistemom. Svaki kandidat koji osvoji najviše glasova u jednoj od 299 biračkih jedinica dobija mjesto u parlamentu.

Birališta će u nedjelju biti otvorena od 8.00 do 18.00, a rezultati se očekuju u nedjelju uveče ili ponedjeljak ujutru, javlja Beta.