Istraživanje je sprovedeno na 10.000 ispitanika, među kojima je bilo 350 vegetarijanaca i vegana. Ono je pokazalo da je uzrok tome manjak nekih vitamina i minerala kod vegetarijanaca koji ima negativan učinak na njihovo mentalno zdravlje. 

Najčešće je riječ o manjku željeza i vitamina B12. Oko sedam posto vegetarijanaca i 50 posto vegana pati od nedostatka tog vitamina, a što je osoba duže vegetarijanac ili vegan, rizik je veći. 

Vitamin B12 ili kobalamin jedan je od osam vitamina iz B skupine te se poput ostalih vitamina iz tog kompleksa topi u vodi. Nužan je našem tijelu za pravilno funkcioniranje i zdravlje nervnog tkiva, moždanih stanica i crvenih krvnih stanica.

S folnom kisjelinom sudjeluje u sintezi DNK i RNK, genetskog materijala tijela. Potreban je za metabolizam svake ćelije u tijelu te sudjeluje i u sintezi masnih kisjelina i stvaranju energije. Naime, pomažući tijelu da apsorbira folnu kisjelinu, olakšava oslobađanje energije. Vitamin B12 koristan je i za raspoloženje, pamćenje, kvalitet kože, kose, noktiju te za probavu, kao i za spriječavanje anemije.

Osobe kod kojih je evidentiran manjak tog vitamina često se osjećaju umorno. Kobalamin pozitivno utiče na raspoloženje, odnosno djeluje kao zaštita protiv depresije, podsjećaju britanski znanstvenici.  

Ranije su studije otkrile manjak vitamina B12 kod čak 30 posto osoba hospitalizovanih zbog depresije, a ljekari vjeruju da je brojka i veća.

Jedna od glavnih uloga vitamina B12 je pretvaranje hrane koju konzumiramo u energiju. Ima ga u brojnim namirnicama životinjskog porijekla te u manjim količinama u mlijeku i jajima. Zbog toga se vegetarijancima i veganima preporučuje uzimanje suplemenata vitamina B12 kako bi im mozak dobro funkcionisao i da bi se izbjegao razvoj anemije. 

Opasnost vreba i od previše omega-6 kisjelina 

Anketa je pokazala i da ispitanici, vegetarijanci i vegani, konzumiraju i veću količinu brazilskih oraščića bogatih omega-6 masnim kisjelinama, što naučnici takođe povezuju s mogućnošću nastanka problema s mentalnim zdravljem. Za razliku od omega-3 masnih kisjelina prisutnih u sardinama ili lososu koje spriječavaju upalne procese i rastvaraju krvne ugruške, omega-6 čine upravo suprotno, potiču jedno i drugo. 

Upalni procesi i sposobnost zgrušavanja krvi važne su funkcije u organizmu ako se povrijedimo ili imamo ranu, no upala se mora zaustaviti pošto rana zaraste. Međusobni odnos omega-6 i omega-3 vrlo je osjetljiv i zahtijeva međusobni balans. Prekomjeran unos omega-6, primjerice kroz žitarice, margarin i biljna ulja dovodi do hroničnog upalnog stanja kod velikog dijela populacije u zapadnim zemljama, što pridonosi nastanku kardio-vaskularnih bolesti.

Ranija su istraživanja pokazala da dijelu vegetarijanaca u organizmu uz vitamin B12 nedostaje, željeza, kalcijuma vitamina D, proteina i omega-3 masnih kisjelina jer se nisu dovoljni informisali o nutritivnim vrijednostima namirnica koje konzumiraju ili onih koje ne konzumiraju, piše Radiosarajevo.ba.