Rekonstrukciju Sahat kule i Trga Bećir-bega Osmanagića u Podgorici, finansirala je Turska Agencija za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA) sa oko pola miliona eura. 

Vraćanje krsta na Sahat kulu izazvalo je burne reakcije Islamske zajednice, i predstavnika više bošnjačkih udruženja, koji su saopštavali da krst ne treba da stoji na Sahat kuli. Brojni istoričari i predstavnici akademske zajednice takođe, su u svojim reagovanjima tražili od nadležnih da krst ne bude vraćen na vrhu Sahat kule. 

Iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara kazali su ranije da je simbol Sahat kule skinut privremeno i da će nakon restauracije biće vraćen. 

Foto:AA

Gradske vlasti na čelu sa gradonačelnikom Slavoljubom Stijepovićem i njegovim zamjenikom Časlavom Vešovićem ranije su javno obećale da će krst biti vraćen na Sahat kulu, što se i dogodilo jutros. 

Mitropolija Crnogorsko-primorska Srpske pravoslavne crkve takođe, je u više navrata zahtijevala vraćanje krsta na Sahat kulu. 

Iz Islamke zajednice u Crnoj Gori jutros nisu krili razočaranje ovakvom odlukom vlasti Podgorice.

Glavni podgorički imam Džemo ef. Redžematović kazao je u izjavi za Anadoliju da su muslimani Podgorice, ali i svi dobronamjerni ljudi u Crnoj Gori, kao i građanska Crna Gora razočarani. 

Foto:AA, imam Redžematović

"Tim prije što lokalne vlasti nisu postupile prema struci niti prema ugovorima koje su potpisali sa Turskom Agencijom za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA). Na djelu je po svemu sudeći argument sile, a ne sila argumenta. Bahato ponašanje lokalnih vlasti itekako podsjeća na jedan klerofašizam, koji se polako revitalizuje u Hrvatskoj, Srbiji, a evo smo svjedoci i u Crnoj Gori“, kaže Redžematović. 

On ističe da će sada sačekati Zakon o restituciji. 

"S obzirom da je to oduzeti vakuf Islamske zajednice, pravno-formalno mi nismo titulari vakufa. Sačekaćemo zakon o restituciji koji je Vlada najavila na zadnjoj sjednici. Nakon toga moguće je opet pokretanje tog pitanja, odnosno vraćanje u autentičan oblik Sahat kule“, ističe Redžematović. 

Sahat kula sagrađena je 1667. godine. Vakuf je Mehmet paše Osmanagića. Metalni krst na Sahat kuli postavljen je krajem 19. vijeka.