Rukovodilac projekta „Nadzor nad invazivnim i domaćim vrstama komaraca i patogenima koje mogu prenijeti u Crnoj Gori – LOVCEN“ -  dr Igor Pajović, sa Biotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore, na temu prijetnji evropskom prostoru kada je riječ o bolestima koje prenose komarci za sajt Univerziteta Crne Gore kaže da Evropi prvenstveno prijeti pojava novih vektorskih zaraznih bolesti, ali i pojava bolesti koje su bile iskorijenjene sa evropskog kontinenta.

"Najznačajnije bolesti čiji vektori u Evropi mogu biti komarci su: malarija, žuta groznica, groznica zapadnog Nila, Denga, Čikungunja, Zika groznica i Japanski encefalitis. Pojave epidemije Chikungunye u Emiliji Romanji, Italija; malarije u Grčkoj; autohtone Denge u Francuskoj, Hrvatskoj (Pelješac) i Portugalu, kao i sve brojniji oboljeli od groznice zapadnog Nila, ukazuju na posebnu osjetljivost evropskog područja na vektorske zarazne bolesti. Osnovni izvori problema na cijelom kontinentu su vektorski i ekološki faktori", navodi Pajović.

Na pitanje kako se najbolje mogu prevenitirati potencijalne bolesti koje prenose komarci Pajović navodi da je to, kontrolom samih komaraca. 

"Međutim, za nadzor i kontrolu komaraca potrebno je primijeniti odgovarajuće efikasne, standardizovane, metode i integrisano znanje, kao i podići svijest među akademskom zajednicom, donosiocima odluka i u krajnjem, među najširim slojevima društva u prvom redu o samom problemu, a zatim i o potrebi da se postojeće stanje sanira", kazao je on.

Pajović pojašnjava da je projekat LOVCEN  međunarodni partnerski projekat koji je uključivao saradnju partnerskih organizacija iz Crne Gore, u naučnom smislu,  sa prestižnim centrima u Evropi.

"Između ostalog, ona je rezultirala time da je Crna Gora danas druga  zemlja Evrope koja je usvojila najmoderniju tehnologiju - korišćenje SIT (tehnika sterilnih insekata) kontrole za invazivne vrste. Uvedeno je u praksu korišćenje mobilne telefonije za nadzor invazivnih i domaćih vrsta komaraca i evaluirani su novi nepesticidni, biorazgradivi materijali za kontrolu larvi komaraca", kazao je Pajović u intervjuu za sajt UCG.

 KOMARAC APP i Vector Inspect APP su dvije aplikacije za mobilne telefone koje su kako kažu proizveli i koje mogu da se nađu na Google Play Store.

"Korisnici poslije instaliranja na svoje telefone i po pokretanju aplikacija samo slikaju komarce, osnosno vektore, i šalju sliku. To je sav napor koji treba da ulože. Mi dobijamo sliku sa koordinatama, vremenom i datumom i na osnovu poslatog pokušavamo da determinišemo o kojoj se vrsti radi. Ukoliko je slika lošeg kvaliteta ili se ne vidi sve što nam je potrebno za determinaciju izlazimo na teren, postavljamo klopke za komarce i pokušavamo da ustanovimo o čemu se radi. Svakako, ovu proceduru sprovodimo ukoliko ocijenimo da je u pitanju neka interesantna vrsta, invazivna, vektorska i sl. Po okončanju postupka, rezultat objavljujemo na sajtu http://project-lovcen.me. Opisanim postupkom dolazimo do saznanja o prisustvu vrsta komaraca/vektora na mjestima na kojima, možda, nijesmo imali te podatke a uključujemo u nadzor nad komarcima najširi krug ljudi. Samo da pomenem da je preko Vector Inspect-a moguće ispuniti i upitnik koji nam daje uvid u nivo znanja ispitanika o ovoj problematici i volje da se uključe u rješavanje problema", pojašnjava Pajović.

Kaže da će rezultati dobijeni radom na projektu koristiti različitim djelovima društva, "prvenstveno institucijama uključenim u kontrolu komaraca zbog podataka o prisustvu ili odsustvu različitih vrsta komaraca na terenu, građanima jer će ukupni sistem nadzora i kontrole dati poboljšane efekte u suzbijanju vektora, pa sve do državnog nivoa jer će pojedini podaci biti od značaja tokom predpristupnih pregovora o učlanjenju naše zemlje u Evropsku uniju".

"Kao najvažnije rezultate možemo izdvojiti saznanja o broju vrsta komaraca kojih u Crnoj Gori ima 38, od kojih su osam vektorske vrste i četiri invazivne. Imajući u vidu da su navedene i vrste koje se nalaze u radovima drugih autora i naši nalazi, sada imamo istorijski niz od 1900. godine do danas, što će biti publikovano na interaktivnoj mapi na našem sajtu, koja će do kraja novembra biti ažurirana.

Urađena sociološka analiza, uz ispitivanje 1597 građana, opština, turističkih operatera i domova zdravlja, dala nam je informacije o spremnosti različitih subjekata da konkretno učestvuju u preporukama politici koje smo dali ministarstvima u cilju unapređenja cijelog sistema nadzora i kontrole vektora.

 Utvrđen je rizik pojave Čikungunje, Denge i Zika virusa u Crnoj Gori kroz eksperiment rađen posljednje tri godine u kontinuitetu. Provjerena je kroz eksperimente efikasnost nepesticidnih mjera SIT i Aquatain kontrole i proizveden finalan proizvod spreman za upotrebu.

Urađeno je modeliranje, odnosno razmatran uticaj klimatskih promjena/devijacija temperature i padavina tokom vegetacionog perioda (April-Septembar) 2001-2030; 2031-2060; 2071-2100, poredeći sa referentnim periodom 1981-2010, i primijenjen MCDA model nastanjenja i širenja Aedes albopictus vrste u skladu sa proračunatim vrijednostima. Utvrđena je jedna invazivna vrsta koja nije od značaja za transmisiju bolesti, ali je od izuzetnog značaja za fitosanitarni sektor Države", objašnjava Pajović.