Uprkos visokoj nezaposlenosti u šest zemalja u regionu, stope zaposlenosti vratile su se na nivo od prije 2008. godine u Albaniji, na Kosovu, u Bivšoj Jugoslovenskoj Republici Makedoniji, Crnoj Gori i Srbiji. Više od polovine novih radnih mjesta u regionu otvoreno je u privatnom sektoru, prenosi PR Centar.

Prema posljednjem Redovnom ekonomskom izvještaju Svjetske banke za zapadni Balkan koji je objavljen danas u Prištini, na Kosovu, očekuje se da će svih šest zemalja zapadnog Balkana zabilježiti rast u 2017. godini, dok se prognozira ubrzan regionalni rast od 3,3 posto u 2018. i 3,6 posto u 2019. godini. Investicije su pokrenule snažan rast u Albaniji, na Kosovu i Crnoj Gori, dok je potrošnja dovela do stabilnog rasta u Bosni i Hercegovini. Ranija politička kriza pogoršala je rast u BJR Makedoniji, kao i izuzetno hladna zima u Srbiji.

“Tokom perioda 2017-2019. godine, projiciran je rast crnogorske ekonomije u prosjeku za 3,2 posto. Brzina rasta biće određena adekvatnošću makroekonomskog upravljanja i sprovođenjem reformi u cilju promocije razvoja privatnog sektora. U tom kontekstu, pozdravljamo posvećenost Vlade i nedavne aktivnosti da se Crna Gora vrati na održiv makroekonomski put", kaže Emanuel Salinas, šef kancelarije Svjetske banke za Crnu Goru.

Ekonomski rast, zajedno sa otvaranjem novih radnih mjesta, takođe je doprinio padu stope siromaštva u regionu. Stopa od 23,6 procenata je projicirana stopa za 2017 godinu i za puni procentni poen je niža nego prije godinu dana - što podrazumijeva da je oko 124,000 ljudi izbjeglo siromaštvo ove godine.

„Ohrabrujuće je primjetiti da se zapošljavanje, skoro deceniju nakon globalne finansijske krize, konačno oporavilo i vratilo na nivo prije krize u većem dijelu regiona. Sada je za zemlje zapadnog Balkana bitnije nego ikada da održe reformski zamah, da se stvaraju mogućnosti i poboljša životni standard za sve građane zapadnog Balkana", kaže Linda Van Gelder, direktor Svjetske banke za zapadni Balkan.

Dok su izgledi ekonomskog rasta i dalje pozitivni za zemlje zapadnog Balkana, rizici ostaju. Neizvjesnost u politici ili moguće promjene politike mogle bi uticati na investicije i rast. Prema izvještaju, ovi rizici mogu se ublažiti fiskalnom održivošću, uz ubrzavanje strukturnih reformi kao što su jačanje javnih finansija i poboljšanje okruženja za investiranje i integraciju, kao i napredovanjem agende za pridruživanje Evropske unije (EU).