Predstava je nastala ,  kroz radionicu „Kapital za djecu“ koja je trajala od oktobra 2015. do marta 2017.g. Djeca osnovne i srednje škole sa Cetinja koja su učestvovala u nastanku scena, koje će, kao glumci, pretočiti u predstavi  Kapital-djeca .

Ovaj projekat realizuje se uz podršku EU Cretive Europe.

Igraju:Aleksandar Popović, Marija Jovićević, Aleksandra Šovran, Marija Pobor, Anastasija Šovran, Ivana Popović, Anita Janković, Vasilije Đukanović, David Vuković, Proroković Đorđije, Milica Andrić, Filip Ivanović, Andrej Lipovina, Radović Milica, Marija Andrić, Doroteja Bušković, Dorotea Roganović, Nikoleta Tatar, Kristijan Kadija, Maja Marković

Fotograf: Duško Miljanić

„Značajno je da je Kraljevsko pozorište kao jedna od najznačajnijih institucija kulture u Crnoj Gori otvorila prostor da djeca iz Cetinja izraze svoju kreativnost i budu ravnopravan dio pozorišne scene, to je dio i mojih profesionalnih stremljenja dugi niz godina da djeca imaju prvenstvo u svemu, da ne idemo sa pretenzijama da mi njih nešto podučavamo, nego da učimo od njih. Da oni budu zamajac razvoja, lično vjerujem da kroz umjetnost i kulture možemo postići mnogo više i unaprijediti stvari .Zato smo ovdje. Ovo je presedan, oni će na ovoj sceni izvesti I pokazati ono što su sami kreirali. Oni su osmislili ovu predstavu kroz improvizacije , smislili su čitav scenario, priču I bavili se jednom temom za koju bi mnogi rekli da nije primjerena djeci, ali ja ne mislim tako, samo je pitanje na koji način se bavimo tom temom“, kazao je reditelj Petar Pejaković.

Kapital je tema koju je ekipa koju čini 20 mališana sa Cetinja, uzrasta od 10 do 15 godina, pretočila u predstavu .

Ekonomski i društevni sistem u kome živimo, svijet u koji će oni zakoračiti. Realnost koja, po riječima Pejakovića,vedri i oblači živote svih nas, o kojoj i odrasli malo znaju. Godina i po kreiranja scena i mjesec intenzivnog rada uobličavanja predstave donijeli su priče o kapitalu, koji trinaestogodišnji dječak Andrej Lipovina kroz prizmu upečatljivog cetinjskog humora, ovako vidi.

„ Kada smo počeli da radimo predstavu nisam znao uopšte šta je to kapital. Razgovarali smo puno o svakodnevnom životu i na osnovu toga gradili scene. Ima jedna priča o Mefistu i Faustu. Mefist je đavo, a Faust je naučnik. Mefist kaže Faustu da ima ideju da mu da 20 godina lagodnog života, a nakon toga da mu uzme dušu. Faust to prihvata i nakon tih 20 godina odlazi u pakao sa njim. To me podsjeća na današnje priče o tome da neko kada podigne kredit bukvalno ode u pakao“.

„Razgovarali smo o kapitalu, siromaštvu, grubosti onih koji oduzimaju drugima kako bi imali više novca“, objasnio je svoje viđenje kapitalizma dječak Kristijan Kadija .

„Imali smo veliku nepoznanicu na početku, nisu znali šta je to kapitalizam, pitanje je koliko možemo znati o toj temi i ako se bavimo njom. Ali djeca su nam donijela priče iz svakodnevnog života o gradu Cetiinju, o sistemu u kom sada živimo, predstava je satkana od prizora iz života kako ga oni vide, zapravo je spoj nečeg dosta tužnog I poražavajućeg, a sa druge strane veoma duhovitog. To je za mene bilo posebno i to smo vidjeli kroz stotine sati koje smo proveli zajedno, a to je jedan izrazit smisao za humor, jedna jaka verbalna inteligencija, specifična lucidnost I oštrina gledanja na svijet, to je dragocjeno i nešto treba gajiti i paziti“, kazao je reditelj Petar Pejaković o procesu nastanka komada.

„Radilo se kroz igru, to je najprimjereniji način ne samo za njihov uzrast nego kao način da se obrađuju teške teme. Kako prolazi vrijeme sve više gubim vjeru u našu generaciju, pa i u mlađe generacije koje su sada u dvadesetim godinama, ta se moja vjera polako premješta na ovu njihovu generaciju, da će moći kada odrastu da promijene ovaj svjet koji se praktično samouništava. Bilo bi dobro kada bi bilo mnogo više ovakvih projekata koji bi djecu pripremili za ono što smo im ostavili neriješeno“, uvjerenje je koreografa Dušana Murić .

A kapitalizam, slažu se svi učesnici nove predstave u Zetskom domu, donio je djeci današnjice računare I tablete. Ono u šta su se djeca Cetinja uvjerila učestvujući u kreativnom procesu radionice jeste da je mnogo bolje ne biti sam već u zajednici, razmišljati , a ne biti rob tehnologije koja ne umije razgovarati sa nama. Da su umjetnost I stvaranje suština.

„Uspjeli smo da kroz naše oči stvorimo scene , na satiričan način ispričamo o problemima današnjeg društva, a sve kroz oštri cetinjski humor. Svi smo imali šansu da se izrazimo i slobodu da budemo ono što jesmo, da damo ideju, uključimo se, komentarišemo. Zajedno.Meni je bolje biti u predstavi, stvarati zajedno projekat nego sjedjeti doma I kuckati na tabletu, kompjuteru „, kazala je djevojčica Anastasija Šovran.

„ Izabrala bih scenu, ne telefon koji je štetan, bolje je biti na pozornici, družiti se , nastavnik Petar naučio nas je kako da budemo pravi ljudi“, Marija Pobor.

„ Mnogo je bolje biti u pozorištu. Sa Petrom i Dušanom koji su nam pomogli, vodili nas kroz ovaj proces. Od onog što smo rekli izdvojili su ono što je važno i zanimljivo, sve smo doveli do savršenstva, ispravili sve greške“, kazala je djevojčica Dorotea Bušković.

„Bilo je teško, ali ne mnogo, glumjeti je lako, samo treba naći vremena za to. Lako je sve ove price odglumjeti i biti smiješan“, kazao je o radu na predstavi dječak Filip Ivanović.

„Dok smo stvarali scene , vremenom smo ih proširivali, dodavali nove elemente. Dopada mi se tema predstave o kojoj smo puno razgovarali sa Petrom i Dušanom koji su bili naši nastavnici, podstaklo me to da razmišljamo o svojoj budućnosti, kapitalu i novcu, gdje ću biti, kako ću sjutra prehraniti porodicu“ , kazao je dječak Vasilije Đukanović.

„ Postali smo kreativniji, naučili nove zanimljive stvari. Objašnjavali su nam da trebamo biti dobri ljudi , iznosili ideje, svako je mogao učestvovati“, rekao je Aleksandar Popović .

Projekat nastao pod okriljem programa Evropske unije za kulturu „ Kreativna Evropa“ ima za cilj uključivanje publike u kreativni proces, naročito u dijelu radionica kakva je Kapital za djecu. Ovakvi projekti , po riječima reditelja Petra Pejakovića, dragocjeni su te bi zbog toga bilo sjajno ukoliko bi u Crnoj Gori postali praksa .

„ Vidjećete - sa ovakvim klincima nema grad šta da brine, sa ovakvim kreativnim ljudima svijet može postati samo bolji!“, poručio je reditelj Petar Pejaković uoči pemijere .

Petar Pejaković

Rođen 1970. godine u Kotoru. Osnovnu i srednju školu završio u Rijeci. Na Filozofskom fakultetu u Beogradu završio tri godine filozofije, a diplomirao je Pozorišnu i radio režiju kod prof. na Fakultetu dramskih umetnosti u Beograduv u klasi profesora Egona Savina.

Trenutno radi na Fakultetu dramskih umjetnosti na Cetinju kao Vanredni profesor na predmetu Pozorišna režija. Direktor je Kotorskog festivala pozorišta za djecu.

Režirao preko 70 pozorišnih predstava u Crnoj Gori i inostranstvu. Posebno se istakao u pozorišnim projektima sa socijalno osjetljivim grupama u kojima je umjetnost primjenjena u svrhu društvenih promjena. Osnivač je nekoliko pedagoških dramskih studija. Preko dvadeset pet godina stvara pozorište sa djecom i za djecu.