Vilson je u intervjuu za Glas Amerike kazao da će Atlantski savjet SAD u utorak objaviti izvještaj "Balkan naprijed - nova američka strategija za region", u kojem se između ostalog predlaže uspostavljanje stalnog američkog vojnog prisustva u Jugoistočnoj Evropi, zalaganje za "istorijsko pomirenje" sa Srbijom i obnavljanje reputacije SAD kao "istinskog posrednika".

"Postoji velika šansa za Srbiju, pod liderstvom (predsjednika Aleksandra) Vučića, i SAD pod ovom administracijom, da pokušaju da dovedu do istorijskog pomirenja dvije zemlje, kojim se prepoznaje da ima mnogo više oblasti u kojima možemo da sarađujemo. To ne znači da nema istorijskih, kulturnih i emotivnih veza sa Rusijom i pravoslavnom crkvom. To je tradicija koja se poštuje i u Bugarskoj, Grčkoj, Crnoj Gori, članicama NATO", rekao je Vilson.

On je ipak dodao da tu postoji razlika, jer te kulturne veze mogu da se poštuju, ali da je potrebno da postoji apsolutna posvećenost "vrijednostima transatlantske zajednice, evropskoj perspektivi, otvorenoj ekonomiji i otvorenom demokratskom političkom društvu".

Za izveštaj koji će biti objavljen u utorak Vilson je kazao da treba da uputi poruku da je sada pravo vreme za obnovljeni američki angažman u regionu i da postoji put i strategija kako SAD mogu da se pridruže Evropskoj uniji i pomognu ostvarivanju vizije da Balkan bude deo Evrope i transatlantske zajednice.

"Zalažemo se za unapređenje istorijskog procesa pomirenja sa Srbijom i da budemo istinski posrednik u postizanju stvarnog napretka, kada je reč o dijalogu Beograda i Prištine ili pružanju pomoći Grčkoj i Makedoniji da budu saveznici u budućnosti", rekao je.

On je dodao da su SAD na Balkanu posle 90-ih godina postepeno prepustile liderstvo Evropskoj uniji, ali da je povećan američki angažman neophodan jer je u poslednje vrijeme došlo do "nekih uznemirujućih trendova".

 "Vidjeli smo konsolidaciju autokrata u regionu, stvarnu disfunkcionalnost u Bosni, pokušaj puča u Crnoj Gori. Vidjeli smo i poteškoće u razgovorima Prištine i Beograda, kao i nekoliko rundi kriza u Makedoniji. To je podstaklo interesovanje i razumijevanje da možda moramo ponovo da se vratimo u igru, na odlučniji i više politički način, a ne samo birokratski. Da pokušamo da stvari vratimo na pravo mjesto", naveo je izvršni potpredsjednik Atlantskog savjeta SAD.

Opozicija da se vrati u parlament

Komentarišući suđenje za pokušaj državnog udara u Crnoj Gori kaže da je veoma važno da se ispoštuju vladavina prava i sudski proces i da vlada nastavi da o tom pitanju komunicira sa građanima.

"Iz svega što sam vidio, smatram da postoje veoma ubjedljivi dokazi i da su uradili dobar posao tokom procesa, da su bili profesionalni. Time se teret odgovornosti stavlja na pojedine u opoziciji u Crnoj Gori, da budu lojalna opozicija, partneri u budućnosti zemlje, da igraju svoju ulogu u parlamentu.Postoje neki elementi u političkom sistemu koji neće to uraditi i koji su u suštini bili umiješani u izdajničko ponašanje. Ovo pruža priliku za druge elemente u opoziciji da pokažu da postoji zdrava i važna uloga za političku opoziciju u demokratskim društvima. Da treba da igraju svoju ulogu unutar parlamentarnog i sistema vladavine prava”", kazao je Vilson ističući da bi opozcija trebala da se vrati u parlament

"Mislim da je to najbolje mjesto da izraze svoje stavove i ustavna prava i da daju glas biračima koji su ih podržali”.

Smatra i da je Crna Gora, kao članica NATO-a, apsolutno bezbjednija od ruskih poteza.

"To ne znači da ih neće biti uoči izbora u Crnoj Gori naredne godine. Biće pokušaja i moramo da budemo na oprezu. Međutim, članstvom u NATO-u obezbjeđuje se sigurnost kada je riječ o nezavisnosti, suverenitetu i bezbjednosti zemlje. I to stvara atmosferu pogodnu za strane investicije, bezbjedniju politiku, zdraviji razvoj sistema vladavine prava zato što postoje određeni okviri, ograničenja.

Članstvo Crne Gore u Alijansi je najbolja garancija njenog dugoročnog suvereniteta i nezavisnosti. Kada imate taj osjećaj sigurnosti u pogledu države, onda imate sposobnost da se se okrenete rastu, reformama, da privlačite više stranih investicija i da vremenom zaista izgradite demokratske institucije u bezbjednoj sredini. I to je jasan signal drugim silama, bilo da je riječ o ruskim obavještajnim operativcima ili organizovanom kriminalu da postoje ograničenja na ono što mogu da urade”", kazao je Vilson.

Ako SAD ne budu angažovane na Balkanu i pokažu neodlučnost, dodaje Vilson, otvoriće prostor za pogoršanje situacije.

"Primer Makedonije posle 2008. godine i neuspio pokušaj da ta zemlja uđe u NATO na samitu u Bukureštu pokazuje da smanjenje američkog angažmana u regionu može da dovede do daljeg pogoršanja nekih najgorih trendova i problema i do moguće krize. Naša poruka nije da Balkan mora da bude najvažnije pitanje na agendi Vašingtona, već da, ako ignorišemo region, možemo biti svjedoci izbijanja krize, bilo da je riječ o odnosima Beograda i Prištine, o Bosni, ili o Makedoniji", kazao je Vilson.

On je dodao da SAD uz malo napora na političkom nivou mogu značajno da pomognu i pošalju "jasnu poruku onima koji žele da poremete proces transatlantskih integracija, bilo da je riječ o ruskim obaveštajnim snagama ili organizovanom kriminalu".

Vilson je kazao da bi konačni cilj SAD trebalo da bude integracija regiona u institucije transatlantske zajednice, i da bi američka diplomatija trebalo zajedno sa EU da predvodi te napore, a ne da bude u pozadini.