„Prilikom predstavljanja Predloga budžeta za 2018-u godinu, od strane predsjednika Vlade najavljeno je da će predloženi budžet biti razvojni i održiv. Vjerujemo mu, ako je mislio na dalji razvoj zaduživanja Crne Gore i održivost u njihovoj namjeri da teret tog zaduživanja prenesu na crnogorske građane“, saopštio je na početku poslanik Šaranović.

Zbog nastavka pogubne ekonomske politike i, kako je rekao, politike koja štiti tajkunske mreže, a teret punjenja budžeta prebacuje na građane, on je Vladu Crne Gore nazvao ekonomski bezidejnom i haračlijski orijentisanom.

„Kao što je karakteristično za jedno potrošačko društvo poput našeg, ovakvim budžetom nijesu predviđene ni investicije, ni ulaganja u kapitalne projekte. Da budem precizniji, kapitalni budžet gotovo da i ne postoji ako se izuzmu izdaci za auto-put. PDV, akcize i drugi posredni porezi koji su izrazito regresivni, najviše pogađaju najsiromašnije slojeve stanovništva. U ukupnim planiranim izvornim prihodima, prihodi od poreza učestvovaće u nivou od 93%. Podsjećam, prema istraživanjima relevantnih međunarodnih agencija, u Crnoj Gori imamo preko 20 multimilionera, čija se imovina procjenjuje na oko dvije milijarde eura. Njihove poreske obaveze, koje država sada ubira i planira za narednu godinu, predstavljaju gotovo beznačajnu stavku u planiranim budžetskim prihodima po osnovu poreza. Sve ovo potvrđuje opravdanost zalaganja Demokrata za progresivno oporezivanje i dohotka i dobiti, kako bi se u ovom nepravednom sistemu oporezivanja teret prenio na one koji imaju više, srazmjerno njihovom finansijskom potencijalu“, istakao je Šaranović.

On je istakao da u zemlji u kojoj je Klinički centar izgrađen 1974-e, ni ove godine nema govora o proširenju i adaptaciji bolničkih kapaciteta.

„Nema škola, vrtića, domova zdravlja, ali zato ima konsolidacije javnih finansija jedino kroz stezanje kaiša na posljednju rupu onima koji su socijalno najugroženiji. Na predlog Vlade, ukinute su nadoknade za majke sa troje i više djece kako bi se napravila budžetska ušteda od oko 40 miliona eura, dok se istovremeno povećavaju izdaci za reprezentaciju, gorivo, troškove telefonskih usluga i službena putovanja, i oni iznose oko 20 miliona eura. Od januara nas očekuje povećanje stope PDV-a sa dosadašnjih 19 na 21%, što će izazvati opšti rast cijena i veću stopu inflacije. Dodatno, u okviru Vladinog poklona za Novu godinu  dobićemo i  poskupljenje struje za 3%, akciza na gorivo će biti povećana za 9 centi po litru, uz povećanje akciza na cigarete, alkohol i ugalj“, rekao je Šaranović.

Potpredsjednica i poslanica Popović je upitala da li je domaćinsko raspolaganje novcem građana Crne Gore i to što umjesto smanjenja imamo rast neproduktivnih rashoda, ili što umjesto smanjenja imamo nevjerovatan rast izdataka po osnovu sudskih sporova, troškova izvršenja i izdataka iz prethodnog perioda? Samo za prošlu godinu ovaj izdatak je planiran na iznos od 39,4 miliona eura, a ostvarenje je iznosilo 69,2 miliona eura ili gotovo 30 miliona više od planiranog.

„DRI je u svom Izvještaju za prošlu godinu konstatovala da je svaka potrošačka jedinica svjesno prekršila član 48 Zakona o budžetu i fiskalnoj odgovornosti. Ovo je i bio razlog što sam shodno članu 50 Poslovnika Skupštine Crne Gore tražila od Ministra finansija analitički prikaz stavki koje se odnose na otplatu obaveza iz prethodnog perioda, uz pojedinačno navođenje svakog izdatka, vrste, namjene i naziva povjerioca. Dobila sam nepotpun, ali odgovor sa poraznim i frapantnim podacima. Ovo kažem iz razloga što je Ministar finansija, priznao da je prekršen Zakon o budžetu i fiskalnoj odgovornosti, jer se iznos od 23 miliona eura odnosi na obaveze koje su nastale u tekućoj godini i te obaveze su vanredni izdaci koji nisu planirani godišnjim Zakonom o budžetu. Drugo, treba imati u vidu da se od sudski naplaćenih 28,37 miliona eura najveći dio odnosi na troškove koji su plaćeni advokatima i kamate zbog neblagovremenog plaćanja, odnosno da su ovi troškovi višestruko veći od glavnog duga, što predstavlja jasnu odgovornost državne administracije za nanošenje višemilionske štete budžetu države bez ikakvog opravdanog razloga. I sada u kontekstu kritike predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Sudskog savjeta na visinu sudskog budžeta postavljam njima pitanje: da li je neko u Sudstvu odgovarao ili je bilo ko kažnjen zbog nanošenja štete u iznosu od 6 miliona eura u samo jednoj godini zbog grešaka nekih sudija? Da je ovih 6 miliona ostalo u sudskom budžetu bilo bi dovoljno novca za potrebe sudstva i ne bi postojala bojazan da neko može biti korumpiran zbog niskih zarada“, istakla je potpredsjednica Demokrata.

Pored ovog, ona je naglasila da posebnu pažnju privlači i činjenica da je iz budžeta Fonda za zdravstveno osiguranje po osnovu neizmirenih obaveza iz prethodnog perioda, i to samo u posljednjih dva mjeseca 2016. godine, isplaćeno 16 miliona eura, od čega se 3,2 miliona odnosilo na obaveze koje su nastale u tekućoj godini i ne predstavljaju obaveze iz prethodnog perioda, što je suprotno zakonu.

„Uz sve navedeno, imamo i novinu u vođenju fiskalne politike Crne Gore, jer se prvi put nenajavljeno na Vladi usvaja rebalans budžeta za ovu godinu, uz neozbiljno i populističko obrazloženje da je potrebno izdvojiti 1 milion eura kako bi se ranjivim kategorijama stanovništva obezbijedilo subvencioniranje računa za električnu energiju, a istovremeno se provlači i budžetsko davanje za Montenegro Erlajns od 5 miliona eura i Želježničku infrastrukturu od 2 miliona. Napominjem da smo na putu da ogromnim budžetskim davanjima za Montenegro Erlajns dođemo u istu situaciju u kojoj smo bili dok su padale garancije za KAP i Željezaru, a znamo koliko su nas koštali i KAP i Željezara i kakva je bila njihova sudbina. Na kraju, postavljam pitanje Ministru finansija: ako je Vlada tako dobro radila i ostvarila više prihoda nego što je planirano, zašto se ponovo zadužujemo kod Evropske banke za obnovu i razvoj u iznosu od 40 miliona i da li smo sposobni da iz sopstvenih sredstava izgradimo neki kapitalni ili infrastrukturni projekat?“, zaključeno je na konferenciji.