Za sve koji nisu upoznati sa njegovim likom i djelom, Orhan Pamuk je dobitnik Nobelove nagrade za književnost 2006. i Nagrade za mir 2005. na frankfurtskom sajmu knjiga. 

Jedan je od najpoznatijih turskih pisaca, i djela su mu prevedena na već više od trideset jezika. On je prvi dobitnik Nobelove nagrade za književnost iz Turske.

Njega je danas u Bijelom Polju prvo ugostio predsjednik Opštine Aleksandar Žurić u kući Rista Ratkovića, pisca prvog crnogorskog modernog romana.

„Nemamo posebnu potrebu da bilo šta kažemo o gospodinu Pamuku o kojem je toliko rečeno, najviše kroz njegove knjige koje smo većinom upoznali", kazao je Žurić.

On je istakao da su simbolično htjeli u gradu poezije u kući jednog od najpoznatijih crnogorskih pisaca da požele Pamuku dobrodošlicu.

U čast Pamuka napravljena je i ploča sa njegovim imenom u Parku pjesnika koja će kako je kazao Žurić vječno ostati kao istorijski trag ovoj posjeti Bijelom Polju.

Foto: Kodex, obilježje posvećeno slavnom piscu Orhanu Pamuku u Parku pjesnika u Bijelom Polju

„Otkrivanje obilježja je bilo mnogo manje građevinski zahtjevno nego bunara od strane gospodina Mahmuta, i nadam se bez posljedica koje je imao u knjizi“, kazao je Žurić što je nasmijalo pisca.

Orhan se zahvalio na iskrenoj i toploj dobrodošlici predsjedniku opštine, i kazao da je veoma srećan što je u Bijelom Polju.

On je kazao da u Turskoj nažalost nema mnogo kuća pisaca kao što je kuća Rista Ratkovića.

"Uglavnom se prema njima ophode loše, i zaista će mi ostati uspomena to što svi narodi na Balkanu poštuju svoje pisce i  angažuju se u dijalozima sa njima. Vaša topla dobrodošlica ide u svjedočenje toj činjenici“, kazao je Orhan.

On je ponovio ono što je rekao ranije danas i premijeru Dušku Markoviću da "djeca u Turskoj znaju za Karadaǧ (Crna planina, gora – tur)", te da je on učio mnogo o našoj državi tokom svog školovanja i da mu je to znanje o našoj državi ostalo u sjećanju.

Pamuk je kazao da Crna Gora jedina ima ljepotu koju ima Istanbul a to je ljepota geografije. 

„I želim da se vratim u Crnu Goru da se još više slikam, i da saznam više o romantičnoj, dramatičnoj i interesantnoj planini“, poručio je Pamuk.

Žurić je kazao da je bilo logično da se posjeta jednog od najvećih svjetskih živih pisaca Crnoj Gori završi u gradu knjige, poezije i proze.

„Nije bilo potrebno previše inicijative to je bila logika. Bijelo Polje je sredina u kojoj vladaju tradicionalno dobri odnosi u svim tačkama susretanja kultura, nacija, vjera. A Istanbul je primjer grada u kojem dominiraju upravo ti motivi koje je Pamuk filigranski razradio na najbolji način u djelima. Možda je baš duh Balkana najbolje osjetiti u Bijelom Polju“, kazao je Žurić.

Žurić je darovao turskom piscu umjetničku sliku od poznatog crnogorskog slikara Miša Vemića.

Druženje Orhana sa Bjelopoljcima

Centar za kulturu bio je do poslednjeg mjesta ispunjen čitaocima njegovih djela koji su došli da čuju  i vide nobelovca.

Foto: Kodex

On je govorio o romanu "Crvenokosa" koji je neka vrsta književnog poređenja dvije priče. Jedna je Sofoklov kralj Edip, u kojoj sin ubija oca bez znanja, a druga je Firdusijev Rustem i Skuhrab, koja je ogledalo Sofoklove knjige ali ovog puta otac ubija sina bez znanja i osjeća se krivim, zbog toga.

"Knjiga upoređuje ova dva ubistva, ali pored svega toga postoji jedna realistična priča", kazao je Pamuk.

On je dodao da se roman “Crvenokosa”,zasniva na onome što je 1988. godine čuo od kopača bunara, koji je, kako je pojasnio, sa učenikom kopao bunar na placu pored njegovoga.

 “Roman je realna priča o traženju i nalaženju vode u pustoj zemlji, ali i priča o odnosu jedne očinske figure prema učeniku, koga pokušava da disciplinuje. Taj stari majstor, kopač bunara mi je ispričao priču o pronalaženju vode u pustoj mrtvoj zemlji koja se nalazi u ovoj knjizi. Ta priča se zadržala u meni  i da bi napisao roman 30 godina kasnije našao sam stare kopače bunara u Istanbulu i dugo razgovarao sa njima", kazao je Pamuk.

Foto: Kodex

Kaže da je slučajnost to što je mnogo ljudi iz Crne Gore dolazilo u Istanbul da rade kao kopači bunara.

"Možda je ovo kamenita zemlja i prosto su naviknuti da lome kamenje, ali to je slučajnost", kaže pisac.

Pamuk je kazao da smatra sebe postmodernistom pogotovo u ranijim djelima, ali bi sada ipak rekao da je lijevo orjentisani postmodernista.

On je potpisivao knjige svima koji su bili prisutni u sali Centra za kulturu.

Foto: Kodex

Pamuk je juče otvorio Deseti zimski salon knjige „Booka 2017“ u tržnom centru Mall of Montenegro. gdje mu je glavni i odgovorni urednik izdavačke kuće Nova knjiga Predrag Uljarević uručio književnu nagradu „Književni plamen“.