Prvi je ograničen i podrazumijeva slikanje sebe do nekoliko puta dnevno, bez objavljivanja fotografija na društvenim mrežama.

Drugi je akutni, slikanje sebe nekoliko puta dnevno i objavljivanje fotografija na društvenim mrežama.

Treći je hronični, a osobe koje pate od ovoga se nekontrolisano slikaju i skoro sve selfije objavljuju na društvenim mrežama, bar šest puta dnevno.

Termin "selfitis" je prvi put spomenut u jednom novinskom članku iz 2014. godine, u kojem je predloženo da američka psihijatrijska asocijacija razmisli o svrstavanju "selfitisa" u poremećaje.Nakon toga, istraživači su ispitali navedeni fenomen i došli do zaključka da je taj "poremećaj" zaista prisutan u društvu.

Ispitano je 400 ljudi iz Indije, zemlje u kojoj većina koristi Fejsbuk. Uspostavljena je i skala ponašanja prilikom slikanja selfija sa svim mogućim uzrocima. Uključivali su samopouzdanje, traženje pažnje i društvenu konkurenciju.

U radu objavljenom u Međunarodnom časopisu za mentalno zdravlje i zavisnost navodi se "da je kao i kod zavisnosti od interneta, koncept 'selfitisa', odnosno zavisnost od slikanja selfija, počeo kao zabava, ali je istraživanje kao i ovaj rad empirijski potvrdilo njegovo postojanje".

Istraživači su naveli da će studija koju je napisao doktor Mark Grifits sa Notingem Trentuniverziteta pomoći u razumijevanju "interakcije čovek-računar, putem brojnih elektronskih uređaja".

Takođe je navedeno da će se pravljenje selfija razvijati kako tehnologija napreduje.

Klix.ba