Predstavnici Direktorata za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede kazali su da je taj sektor u Crnoj Gori nego u drugim mediteranskim zemljama, ali da ima poseban ekonomski, ekološki, sociološki i kulturološki značaj.

Oni su naveli da se najveći dio ribarstva odnosi na obalni ili mali privredni ribolov, koji se vjekovima obavlja na specifičan način. U Direktoratu smatraju da je taj oblik ribarstva, imajući u vidu tako dugu tradiciju, neophodno sačuvati i njegovati za buduće generacije, kao izraz prepoznatljivosti i specifičnosti crnogorskog ribarstva.

“Država ulaže velike napore da bi na putu dostizanja potrebnih standarda, metodama dobrog planiranja i sprovođenja mjera za zaštitu i očuvanje resursa mora, podrškom registrovanim ribarima u poboljšanju uslova rada i njihovoj bezbjednosti na plovilima, gledano dugoročno, stvorila efikasan i konkurentan ribarski sektor koji će biti spreman za tržište EU”, rekli su predstavnici Direktorata.

Oni smatraju da su potencijali za razvoj ribarstva značajni, imajući u vidu da se u Crnoj Gori mnogo manje koriste dragocjeni riblji resursi nego u ostalim zemljama Mediterana.

„Cilj je da omogućimo sektoru ribarstva da pruži realno mogući doprinos nacionalnoj ekonomiji, uz otvaranje novih radnih mjesta, postizanje boljeg statusa ribara, obezbjeđivanje dodate vrijednost i turističkoj ponudi”, naveli su iz Direktorata.

Oni su kazali da vjeruju da će se sektor ribarstva, planskim i postepenim rješavanjem problema i unaprijeđenjem uslova za poslovanje ribara, učiniti efikasnim i da će djelatnost ulova ribe doživjeti ekonomsku opravdanost.

Ministarstvo poljoprivrede, kako su dodali, duži niz godina, kroz mjere podrške iz budžeta, međunarodne projekte i uz pomoć EU, podržava modernizaciju ribarske flote, uvođenje potrebnih standard i podizanje nivoa proizvodnje u marikulturi.

„I u narednom periodu će se značajno ulagati u razvoj ribarske flote i poboljšanje standarda bezbjednosti plovidbe i uslova rada, infrastrukturu i očuvanje higijenskih i zdravstvenih standarda na ribolovnim plovnim objektima u cilju dostizanja nivoa ribarstva koji je prepoznat u EU”, saopštili su iz Direktorata.

Oni su naveli i da sredstva koja se kroz Agrobudžet opredjeljuju za razvoj sektora ribarstva svake godine rastu, a kreiraju se i nove mjere za dodatno poboljšavanje uslova za rad.

“U prošloj godini su opredjeljena sredstva 16 odsto veća u odnosu na 2015, a u ovoj čak 47 odsto veća nego prije dvije godine. Sredstva su podijeljena kroz šest javnih poziva, a pomoć je iznosila do 50 odsto od ostvarene investicije podržane kroz javni poziv”, precizirali su iz Ministarstva.

Oni su kazali da je ribarima osim finansijske pomoći, koja je u ovom momentu ključna, omogućena razmjena znanja i iskustava u vidu studijskih posjeta i obilazaka država članica EU, koja će im pomoći da unaprijede znanja i tehnike rada u cilju poboljšanja efikasnosti i razumijevanja promjena neophodnih na putu ka EU.

U Direktoratu smatraju da je evidentan napredak u odnosu na raniji period, kada Crna Gora nije bila intezivna u pregovorima sa EU, a prije svega u modernizaciji ribolovne flote i poboljšanju uslova za rad. Pojačana je, kako su dodali, i saradnja u kontroli ribolovnih aktivnosti, a time i u očuvanje resursa.

Predstavnici Direktorata su saopštili da će, pristupanjem Crne Gore EU, sektor ribarstva imati značajne benefite i olakšice koje će se ogledati u lakšem poslovanju firmi i fabrika, s obzirom na to da će biti ukinute carinske i druge administrativne barijere, a biće omogućen i ravnopravan pristup jedinstvenom tržištu za crnogorske proizvode.

“Pristupanjem EU, Crna Gora će dobiti i ravnopravan položaj u smislu direktnog plasiranja proizvoda ribarstva na tržnice širom EU”, kazali su iz Direktorata.

Oni su dodali da će kroz Evropski fond za pomorstvo i ribarstvo biti omogućeno finansiranje ili sufinansiranje različitih investicija u ribarskom sektoru, što će znatno olakšati sprovođenje niza tehničkih mjera u ribarstvu.

Iz Direktorata su objasnili da će biti omogućeno povezivanje proizvođača sa onima u ostalim državama članicama, a preduslov za to je dobra organizacija sektora i uspostavljanje odgovarajućih organizacija.

“Jedan od očekivanih benefita je efikasnija kontrola i nadzor ribolovnih aktivnosti, čime se direktno osigurava dugoročna održivost resursa. Isti proces će osigurati i bolju sljedljivost proizvoda ribarstva na tržištu, a time i bolju i potpuniju informaciju potrošačima”, saopštili su iz Direktorata.

Predsjednik Internacionalne panevropske unije, Alain Terrenoire, je, govoreći o tome koje će benefiti ribari osjetiti kada Crna Gora postane članica EU, rekao da će to biti otvoreno i slobodno tržište, bez granica.

„Za male države poput Crne Gore je veoma važno da osiguraju da nema granica, ne samo sa komšijama, već i sa cijelom Evropom”, kazao je Terrenoire agenciji Mina-business, prenose Vijesti.

On je dodao da to znači veliko tržište u istoj organizaciji, sa istim pravilima za sve.