Kada sveštenik u najistočnijem pravoslavnom hramu Rusije, na Komandorskim ostrvima u Beringovom moru (skoro 5.000 km istočno od Moskve), počinje da služi liturgiju u 8 sati ujutru, u glavnom gradu Rusije još nije protekao prethodni dan, prenose Nezavisne.

Skoro svaka crkvena zajednica u Rusiji ima svoj hram. To uopšte ne čudi, s obzirom da je prema statistici oko 75% građana Rusije pravoslavne vjere.

Prvi hrišćani

Sloveni su do kraja 10. vijeka uglavnom bili pagani, s tim što su različite zajednice poštovale i svoja sopstvena „lokalna“ božanstva. Kad su htjeli da pobjede u ratu prinosili su žrtvu Perunu, bogu groma i rata, a kad su htjeli obilnu ljetinu molili su se Mokoši.

Prva je pravoslavlje primila kneginja Olga (920-969). Ona se krstila 950. godine u Vizantiji, gdje je primila pravoslavlje. Njen unuk Vladimir (960-1015) je pokrstio sav narod.

Pojedini istoričari smatraju da je ambiciozni knez Vladimir prije svega želio da ujedini zemlju i da je iz tog razloga odbacio kult Peruna i primio hrišćanstvo. Tako je ujedno dobio i uticajnog stranog saveznika. Sa druge strane, Ruska pravoslavna crkva je kanonizovala kneza Vladimira kao svetitelja.

Izbor religije

Prema Nestorovom letopisu, Vladimir je želio da prouči sve dostupne varijante pa je pozvao predstavnike različitih religija: pravoslavca iz Vizantije, katolika iz Rimske imperije, muslimana sa Volge i hazarskog rabina.

Islam je odbačen čim je Vladimir saznao da je muslimanima zabranjeno da piju vino. Rabina je Vladimir pitao: „Dobro, ako je judaizam tako veliki gdje je onda vaša zemlja“. Rabin se zbunio i odgovorio da je sveta zemlja njegovog naroda okupirana.

 "Ako ste vi izgubili svoju zemlju, kako ja mogu da se oslonim na vašu vjeru", pitao je Vladimir. Katolike je odbio uz sljedeće obrazloženje: "Naši očevi odbaciše vašu vjeru, pa je odbacujemo i mi“.

Vizantijski sveštenik je ostavio snažan utisak na ruskog kneza. I ljudi koje je Vladimir poslao u Konstantinopolj vratili su se očarani ljepotom pravoslavnih hramova i bogosluženja. Tako je Vladimir odlučio da primi pravoslavlje. Krstio se 988. godine i odlučio da pokrsti cijeli svoj narod.

Pojedini istoričari smatraju da se Vladimirovo obraćanje u pravoslavno hrišćanstvo više ticalo poboljšanja odnosa sa hrišćanskim državama, nego stvarnog raspoloženja. Naime, Vizantija je za Rusiju bila važan trgovački partner.

Ruski narod je iskreno prihvatio novu vjeru i evo već preko hiljadu godina je pravoslavno hrišćanstvo dominantna religija u Rusiji. Kada su boljševici došli na vlast 1917. godine pokušali su da pretvore Rusiju u ateističku državu, progonili su vjernike i ubijali sveštenike i monahe. Bar tako je bilo u prvim godinama boljševičke vlasti. Vremenom je to protivljenje vjeri popustilo, naročito u toku Drugog svjetskog rata, ali je molitva i posjeta hramu u Sovjetskom Savezu bila nepoželjna pojava sve do kraja 1980-ih.

Čim se SSSR raspao, pravoslavlje je ponovo postalo dominantno. Istina, i sveštenici i sociolozi ističu da mnogi Rusi koji se izjašnjavaju kao pravoslavni hrišćani ne poste i ne posjećuju redovno bogosluženja. Prema podacima ankete iz 2014. godine, 79% pravoslavnih ne posti, a 63% ne posjećuje bogosluženja. Ti ljudi svoju vjersku pripadnost uglavnom doživljavaju kao pitanje identiteta.

"Vjera ne prodire duboko u naš život i u naše svakodnevno ponašanje", istakao je Sergej Kravec, rukovodilac Centra „Pravoslavna enciklopedija“. Pitanje je da li bi knez Vladimir bio zadovoljan takvim stanjem.