Junker se obratio u Evropskom parlamentu, te se, između ostalog, dotakao i graničnog spora između Hrvatske i Slovenije.

"Niti jedna zemlja koja prethodno ne riješi pitanje granica ne može biti članica EU", poručio je Junker.

Žan Klod Junker

Govoreći o suspenziji prava glasa Poljske u tijelima Evropske unije, Junker je rekao kako cilj ove odluke nije bio kažnjavanje, već upozoravanje Poljske.

Junker je govorio i o raspravama o Brexitu. Kako je rekao, izlazak Velike Britanije iz EU predstavlja gubitak po obje strane. Junker je podsjetio kako se član 50. odnosi na izlazak iz EU, te da se član 49. odnosi na ulazak u EU.

Bugarski premijer Bojko Borisov, čija je zemlja prvog dana ove godine preuzela šestomjesečno predsjedanje Evuropskom unijom, govorio je danas pred Evropskim parlamentom u Strasburu o prioritetima Bugarske tokom predsjedavanja.

Istakao je kako Evropa neće moći imati jedan nezavisan stav kada je riječ o susjednim zemljama i regionalnim pitanjima.

"Sa Turskom graničimo preko Crnog mora, a isto tako imamo i granice na kopnu. Sporazum postignut između EU i Turske (o migrantima) mora biti u potpunosti implementiran. Kao što znate,u Turskoj se trenutno nalaze milioni izbjeglica", poručio je Borisov, te dodao:

"Migranti na sve načine pokušavaju doći do Evrope. Ovdje govorimo o ljudima koji su pobjegli od rata kako bi spasili svoje živote. Mi ovim ljudima moramo pomoći. A to ćemo uraditi tako što ćemo sići u srž problema. Moramo uložiti napore kako bi im pomogli da se vrate u svoje zemlje".

Osvrnuvši se i na proširenje EU, Borisov je rekao kakao tokom bugarskog predsjedavanja Unijom neće biti primanja novih članica, no, kako je rekao, "zemljama kandidatima se treba predstaviti perspektiva članstva".

Borisov je tom prilikom upozorio da je Zapadni Balkan krajnje osjetljivo područje “sa kojeg bi se nestabilnost prelila i u EU”. 

"I vidite šta se juče dogodilo, jedan pucanj je cijelu situaciju dramatično promijenio", rekao je Borisov poslanicima EP, misleći na ubistvo jednog od lidera kosovskih Srba Olivera Ivanovića. 

Junker je naveo da "zemlje Zapadnog Balkana zaslužuju da im se otvori istinska evropska perspektiva, mada, naravno, do ulaska u članstvo EU neće moći da dođe do kraja mandata EK i EP, jer uslovi neće biti ispunjeni". 

"Cilj jeste da zemlje Zapadnog Balkana postanu članice Unije i one će to moći da ostvare kad se tamo sprovedu reforme i to će se odvijati postepeno ", rekao je Junker u Strazburu i podsjetio da članice EU mogu postati samo zemlje u kojima je na snazi vladavina prava. 

Bugarski premijer Bojko Borisov je poslanicima EP rekao da "imamo više mogućnosti, ali moramo biti iskreni prema zemljama Zapadnog Balkana i reći im šta će se dogoditi, hoće li biti prijema novih članica u EU ili ne i šta treba činiti", podvukavši da "perspektive za članstvo postoje". 

Predsjednik EK Junker je rekao da Evropska unija da ima zajedničke projekte sa zemljama tog područja, kad je riječ o bezbjednosti, imigraciji, transportu, digitalizaciji, energiji i posebno je stavio do znanja da je "sastavni dio i uvreženje vladavine prava, a to je temelj Unije koja je istinski jedna zajednica prava i to je toliko temeljna vrijednost da jedino zemlje koje to poštuju mogu da postanu članice EU". 

Bugarski premijer Bojko Borisov je poslanicima EP u Strazburu rekao da je "Balkan jedno veoma osjetljivo područje i svaka nestabilnost u tom regionu bi se odrazila na stabilnost Evropske unije". 

"Mi moramo zajamčiti bezbjednost Balkana, jer time obezbjeđujemo sigurnost Evrope, pošto bi u protivnom došlo do nesigurnosti, masovnog priliva inostranih naoružanih boraca i jačanja ekstremizma", kazao je Borisov i zapitao se ;"šta će se desiti ako tim zemljama ne pomognemo". 

"Ako mi ne pomognemo tim zemljama, učiniće to drugi, Rusija, Kina, Saudijska Arabija ", istakao je on. 

On je istakao da mladi u zapadnobalkanskim zemljama treba da dobiju mogućnost i da je "nedozvoljivo da mladi odande odu i tamo ostane samo staro stanovništvo". 

Predsjednik EK Junker je naveo da će prije samita Evropska unija-Zapadni Balkan u maju imati niz posjeta zemljama tog regiona, od kraja februara do početka marta. 

On je objasnio da želi "da se na licu mjesta osvjedoči kako tamo stoje stvari i koja su istinska očekivanja tamošnjih zemalja i da će im prenijeti i "šta mi, EU očekujemo, da se ulazak u članstvo ne događa preko noći, jednim potezom neke čarobne palice. Treba im reći na najprijateljskiji način da svi granični sporovi moraju biti riješeni prije ulaska u članstvo." 

"Vidimo mutnu postojeću situaciju između Hrvatske i Slovenije, među kojima i dalje postoji sukob oko utvrđivanja granica, pa ću ponoviti da se svi granični sporovi moraju riješiti prije učlanjenja", rekao je on i istakao da "ono što je na snazi prije ulaska u članstvo, na snazi je i posle učlanjenja u EU". 

Junker se temeljito osvrnuo na velike zamjerke koje u institucijama EU postoje u odnosu na Poljsku, jer je zaključeno da se promjenama poljskog ustava i novim zakonima dovode u pitanje vladavina prava i nezavisnost sudstva. 

Borisov je ponovio da "stanovnici Zapadnog Balkana vjeruju da će ući u članstvo EU, osjećaju se kao Evropljani i oni to jesu", kao i da su "neke zemlje kandidati za članstvo ostvarile veliki napredak, a druge nisu". 

On je rekao i da je jučerašnje potpisivanje sporazuma Bugarska-Makedojnija o dobrosusjedstvu dokaz da rješenja za sve mogu naći kroz dijalog i izrazio nadu da će se riješiti i spor između Atine i Skoplja oko imena Makedonije, kako bi Makedonija mogla krenuti putem članstva u EU i NATO. 

Borisov je poslanicima Evropskog parlamenta iznio i stav da, uprkos neslaganjima među članicama EU i sankcijama prema Rusiji, "treba srediti odnose s našim najvećim susjedom" i dodao da bugarsko predsjedništvo Unije već ulaže napore u tom cilju.