Podsjetio je da je u okviru Programa prekogranične saradnje Crna Gora – Kosovo 2011-2013 sprovedeno 9 projekata, ukupne vrijednosti 3,7 miliona eura, koji su značajno doprinijeli ostvarivanju konkretnih programskih ciljeva, uključujući i ekonomski razvoj programskog područja, zaštitu njegovog biodiverziteta i promociju održivog korišćenja prirodnih resursa, s posebnim akcentom na poljoprivredu, šumarstvo i turistički razvoj.

"Iako finansijski najmanji kako je započeo posljednji, ovaj program je postavio temelje saradnje za budućnost i povezao korisnike i potencijalne korisnike u graničnom području", kazao je Pejović.

Najavio je da je za predstojeći period 2014‐2020 opredijeljeno gotovo tri puta više, odnosno 10 miliona eura za saradnju Crne Gore s Kosovom.

"Upravo nošeni odličnim rezultatima iz završenoga programa, uspjeli smo da prvi poziv u okviru ovog novog programa Crna Gora – Kosovo 2014‐2020 bude završen među prvima, tako da ćemo uskoro imati ceremoniju dodjele ugovora", naveo je ministar.

Zamjenik ministra administracije lokalne samouprave Kosova, Bećir Fejzulahu, poručio je da su ovi projekti doprinijeli promjeni načina razmišljanja i rada svih aktera, budući da su preduzeli odgovarajuće mjere da efikasnije obavljaju svoj posao u cilju postizanja ekonomskog rasta.

Ukazao je da je tretiranje određenih problema kroz sprovedene projekte dovelo do poboljšanja života stanovnika graničnih zona i ukazao na važnost nastavka uspješnog sprovođenja IPA II Programa prekogranične saradnje.

Šef sektora za saradnju u Delegaciji Evropske unije u Crnoj Gori Herman Špic rekao je da je EU zadovoljna jer je doprinijela poboljšanju kvaliteta života u pograničnom području, kroz podršku projektima.

Istakao je da 9 sprovedenih projekata ne samo da su doprinijeli razvoju, već su i promovisali zajedničke evropske vrijednosti kao što su uzajamno poštovanje i saradnja.

Špic je poručio da je nova generacija programa, koja je počela 2016, donijela nove izazove, ali i pojednostavljivanje samih procedura, koje podrazumijevaju jedinstveni budžet programa, jedinstveni grant po projektu i uspostavljanje jednog ugovorog tijela. Sve to je, dodao je, uslovilo veću odgovornost država, naročito Crne Gore, koja je vodeći partner u programima.