Prema informacijama Međunarodne organizacije rada (ILO) trenutno je nezaposleno 26,3 miliona Evropljana. To je skoro deset miliona više nego prije izbijanja krize 2008. godine. ILO navodi da je takvo stanje primjetno u 22 od 27 zemalja članica Evropske unije. Samo pet zemalja ima veću stopu zaposlenosti nego 2008. godine. To su: Austrija, Nemačka, Mađarska, Luksemburg i Malta.
ILO takođe navodi da je stopa nezaposlenosti u EU 10,9 odsto, što je 4,1 procenat više nego prije krize. Pri tom je nezaposlenost znatno povećana u zemljama evrozone nego u ostalim članicama Unije. Tako je u februaru 2013. godine dostigla istorijski nivo od 12 odsto. Takođe, sve veći broj nezaposlenih konkuriše na sve manji broj novih radnih mjesta.
Sve više nezaposlenih
Od statističkih podataka interesantniji su zaključci koje izvlače stručnjaci za tržište rada. Onaj ko sebe vidi kao gubitnika, zna zašto ILO upozorava na opasnost od izbijanja nereda. Veoma slabe šanse na tržištu rada imaju tri grupe:
Mladi: Svaka četvrta osoba je nezaposlena. U Grčkoj i Španiji skoro svaka druga osoba. U 26 od 27 zemalja članica EU se broj mladih, koji su nezaposleni, u kriznim godinama povećao. Samo u Njemačkoj nije.
Osobe koje su dugo vremena bez posla: Broj tih osoba se skoro udvostručio. 2008. godine je u Evropskoj uniji bilo 5,8 miliona takvih, a trenutno ih je 11 miliona.
Niskokvalifikovani: Negativan razvoj na tržištu rada, tu grupu ljudi više pogađa nego osobe koje su visokokvalifikovane.
Međunarodna organizacija rada procjenjuje da je mogućnost izbijanja socijalnih nemira veća nego prije izbijanja kriz i to prije svega u Grčkoj, Kipru, Italiji, Portugaliji, Španiji, Sloveniji i Češkoj. Sa druge strane, Organizacija navodi da je opasnost od izbijanja socijalnih nemira smanjena u Nemačkoj, Finskoj, Belgiji, Slovačkoj i Švedskoj.
ILO predlaže promjenu kursa
Sociolog Martin Divald kaže da se situacija mora različito posmatrati od države do države. U pojedinim evropskim zemljama nema velikih privrednih problema. Takođe, i u zemljama koje su pogođene krizom, građani reaguju različito. U Grčkoj su izbili nemiri u kojima je bilo i mrtvih, dok su protesti u Italiji i Španiji protekli mirno.
Da ne bi došlo do nemira, Međunarodna organizacija rada predlaže evropskim zemljama promjenu kursa – što dalje od mjera štednje, a bliže ciljanim podsticajima na tržištu rada. Miguel A. Malo, profesor ekonomije iz Španije, smatra da „radna mjesta moraju biti cilj svih napora i jednako važna kao i kontrola budžeta ili drugi privredni ciljevi“.
Među zahtjevima Međunarodne organizacije rada su u najmanju ruku stabilne, a po mogućnosti i veće plate. Na taj način bi se podstakla privreda, jer bi radnici imali više volje za kupovinom. ILO također zahtjeva više kredita za mala i srednja preduzeća, kao i programe za zapošljavanje mladih.
(Izvor:DW)
